U razdoblju koje je izmjenjivalo toplije i hladnije dane te suhe, kišovite pa i snježne situacije, studeni je usporio do tada izraženija pozitivna temperaturna odstupanja ove jeseni i u većini krajeva doveo količinu oborine bliže sezonskom prosjeku. Najnovija dugoročna prognoza Zorana Vakule za zimu također ukazuje na vrlo malu vjerojatnost dugotrajne hladnoće, izvještava HRT.
Iako je početak mjeseca donio iznadprosječno visoke temperature, uključujući ponegdje i rekordno topao blagdan Svih svetih i Dušni dan, nastavak studenoga bio je znatno promjenjiviji. Hladniji i topliji dani smjenjivali su se tako da je srednja mjesečna temperatura u većem dijelu Hrvatske završila oko prosjeka klimatološkog razdoblja 1991.–2020. Preliminarne analize upućuju da je najveće pozitivno temperaturno odstupanje, oko 1 °C, vjerojatno zabilježeno u istočnoj Hrvatskoj, dok će ponegdje srednja temperatura biti i nešto niža od prosjeka – primjerice u Zagrebu za 0,2 °C, a u Dubrovniku za 0,1 °C, gdje je i listopad bio nešto hladniji od uobičajenog.
Ukupna mjesečna količina oborine bila je vrlo nejednolika: pojedini dijelovi imali su manjak, osobito sjeverni Jadran i Lika, gdje je Gospić zabilježio četvrti mjesec zaredom s oborinama ispod prosjeka. Istovremeno, višak oborine bio je izražen na srednjem i osobito južnom Jadranu. Primjerice, Rijeka je s 206 litara po četvornome metru ostala malo ispod svog studenog prosjeka, dok je Makarska s 201 litrom bila iznad uobičajenog. U Čilipima je izmjereno čak 237 litara, a Dubrovnik je sa 190 litara bio oko 35 % iznad prosjeka. Uz to, u Dubrovniku se od 1961. prvi put dogodio kontinuirani niz kišnih dana od 16. do 27. studenoga.
Jesen toplija od prosjeka
Spomenuti kišni niz u Dubrovniku tek je donekle ublažio prethodnu jesensku sušu, osobito izraženu u listopadu. Ukupna sezonska količina oborine u tom je području sada blizu prosjeka, kao i u Splitu, gdje su listopad i studeni bili kišovitiji od prosječnog, dok je rujan bio vrlo suh.
U kontinentalnim krajevima studen je također smanjio jesenski manjak oborine, iako on i dalje ostaje prisutan, ponajprije u istočnoj Hrvatskoj. U Osijeku je, primjerice, ova jesen među onima s najmanje oborine. S tako malom količinom oborine jeseni su bile zabilježene jedino 2018., 2011., 2006. i 2005. godine. Rijeka je istodobno zabilježila osmu najkišovitiju jesen otkad se vodi evidencija. Kišovitija je bila 2023., te još tri jeseni u ovom stoljeću – 2016. i 2012. godine.
Kad je riječ o temperaturi, osječka jesen bila je sedma najtoplija u povijesti mjerenja, koja se vodi od 1899. godine. Rekordno topla bila je prošle godine, a prije toga jedino 2019. i 2012. godine u ovom stoljeću. U Zagrebu (Maksimir) ova jesen bila je hladnija od prethodne tri, ali i dalje se ubraja među toplije, na 13. je mjestu. U većem dijelu Hrvatske jesen je ukupno među 25 najtoplijih.
Godina 2025. blaža od prošle
Temperatura zraka od siječnja do studenoga ostaje oko 1 °C iznad prosjeka, iako je manje iznimna nego 2023. godine. Prema dosadašnjim podacima, ovogodišnji je period u Zagrebu peti najtopliji otkad postoje mjerenja, u Dubrovniku i Rijeci četvrti, u Osijeku, Gospiću i na Zavižanu treći, dok je u Splitu (Marjan) tek prošla godina bila toplija.
Istodobno, oborine su na većini postaja oko prosjeka, osim u Rijeci, gdje je razdoblje od siječnja do studenoga bilo peto najkišovitije u povijesti, kišovitiji su bili samo isti periodi 2023., 2016., 2013. i 1960. godine. Detaljnija analiza mogla bi pokazati još neka odstupanja.
DHMZ je krajem studenoga potvrdio da će klimatološka zima, koja traje od 1. prosinca do kraja veljače, vrlo vjerojatno biti toplija od prosjeka: “Dugoročna prognoza ukazuje na još jednu zimu topliju od uobičajene. Postoji umjerena do velika vjerojatnost pozitivnog odstupanja srednje sezonske temperature od višegodišnjeg prosjeka, i to u sva tri mjeseca”, navode.
Zaključci za zimu
Iako su povremeni prodori hladnog zraka mogući, uz kratkotrajna osjetno hladnija razdoblja, prosinac bi trebao započeti s temperaturama oko prosjeka ili iznad njega, a zatim slijedi zahlađenje. Za oborinu se prognozira vrijednost oko prosječne, uz umjerenu vjerojatnost ostvarenja. To znači da se očekuju izmjene sušnih razdoblja s fazama obilnije kiše ili snijega. Za prosinac postoji signal za iznadprosječnu oborinu na Jadranu i dijelu priobalja.
Ističe se da dugoročne prognoze ne mogu precizirati vrstu oborine – hoće li biti kiše, susnježice, snijega ili ledene kiše, pa je za takve informacije potrebno pratiti kratkoročne prognoze i upozorenja na opasne pojave. Sezonska prognoza izrađena je u skladu s prognozama SEECOF-a i MedCOF-a, čija je Hrvatska članica.
Zaključci za zimu 2025./2026. ostaju u skladu s dosadašnjim: nije izgledno da ćemo dobiti ‘zimu stoljeća’, a snijeg će se, očekivano, pojavljivati povremeno, osobito u gorju. Za točno predviđanje vremenskih prilika na Badnjak i Božić potrebno je pričekati još najmanje dva tjedna, a statistika ionako pokazuje da u nizinama bijeli Božić nije čest.
Objava Zoran Vakula objavio dugoročnu prognozu, otkrio kakva nas zima čeka: ‘Velika je vjerojatnost za ovo’ pojavila se prvi puta na Zagreb.info.
Pročitajte više na Zagreb.info
