Svaki grad ima svoje specifičnosti koje kroje njegovi stanovnici. Primjer za to su toponimi, odnosno imena mjesta koja se s vremenom prilagođavaju i gube originalni značaj. Tako znamo gdje ćemo se naći kada se dogovorimo ‘pod vurom’. Situacija je ista i s imenima velikih zgrada poput nebodera koji svojom vanjštinom i prisutnošću u prostoru jednostavno ‘zovu’ da ih se preimenuje.
Pa tako u Zagrebu postoji i Super Andrija, ali i Papagajke, baš kao i Vitićev neboder, ali i Richterovi neboderi. Svakako, jedni od zanimljivijih nadimaka su oni koje su stanari zagrebačke Dubrave nadjenuli neboderima na Aveniji Dubrava.
Naime, Dubrava je dom znamenitim Zagrepčanima od čega svakako treba izdvojiti sportaše. No, i dom je tri impresivna nebodera na Aveniji Dubrava koji se redom zovu: Prostitutka, Alcatraz i Visibaba.
Zgrada na cesti
Prema navodima forumaša i internetskih poznavatelja Dubrave, Prostitutka jer je u vrijeme građenja bila jedina velika zgrada na cesti. Pa tako navodi jedan forumaš: “Meni je rečeno da se zove ‘prostitutka’ jer je u vrijeme kad je ta zgrada izgrađena bila među rijetkim tak’ velikim zgradama, pa je sama stajala na uglu i isticala se”.
Alcatraz je dobio ime prema rešetkama koje se nalaze na prozorima stubišta zgrade, dok neboder Visibaba nema baš tako lijepo priču. Ime je dobio zato što se u njemu jedna starija gospođa počinila samoubojstvo.
Podsjetimo, o neboderu Prostitutka, na čijem je parkiralištu gotovo nemoguće pronaći mjesto, mnogim autima koji uspiju naći mjesto ponekad preko noći nestaju kotači i ratkape. Već smo ranije pisali o slučaju Zagrepčanina koji živi u spomenutom neboderu, a kada je otišao na odmor, auto je ostavio parkiran ispred zgrade. Neugodno se iznenadio kada ga je susjed nazvao i rekao da mu je netko preko noći s auta skinuo sve četiri gume i felge.
Limenke u Zapruđu
Iako nisu neboderi već skromne zgrade od četiri kata ipak su ušle i ostale u povijest, zapisane kao zagrebačko arhitektonsko čudo. Limenke u Zapruđu dobile su ime jer, vrlo jednostavno, podsjećaju na limenke zbog svoje vanjske, aluminijske, oplate. ‘Otac limenki’ je velikan arhitekture Bogdan Budimirov koji je projektirao zgrade s montažnim načinom građenja “YU – 60” i “YU – 61”, čije su specifično obilježje upravo aluminijske oplate na vanjskim dijelovima zgrade.
Popularna Kockica danas je dom Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture i Ministarstvu turizma, a ime je dobila davnih ’60-ih godina prošlog stoljeća kada je u njoj bilo sjedište Saveza komunista i Savez omladine.
S obzirom na tadašnju važnost te zgrade, čak i unutrašnjost obiluje vrijednim umjetničkim djelima. Naime, tapiseriju je radila Jagoda Bulić, metalnu tapiseriju kipar Dušan Džamonja dok su za mozaike zaslužni Edo Murtić i Zlatko Prica. Impresivno je to zdanje koje podsjeća na kocku, a važno je za napomenuti kako je autor kockice Ivo Vitić, ujedno i autor šarenog nebodera u Laginjinoj ulici.
OPET BLISTA! U obnovu Kockice uloženo je više od 45 milijuna kuna iz državnog proračuna
Vitićev neboder
Još jedan arhitektonski visinski bljesak djelo je arhitekta Ive Vitića. Specifičnost tog nebodera je što je pročeljem dominiraju drvene grilje i šarena fasada koja je obnovljena prije nekoliko godina. Neboder nema balkone, već velike staklene stijene koje djelomično skrivaju drveni, paneli koji ovisno o premještanju otkrivaju ili zakrivaju svjetlost u stanu. Također, ovisno o premještanju panela, otkrivaju se i boje na zgradi, tako za zapravo nikada ne izgleda isto.
U Voltinom naselju smjestile su se papagajke, golemi neboderi koji su sedamdesetih godina nakon izgradnje, svojim bojama ošarenili ulice ovog trešnjevačkog naselja. Ružičaste, narančaste i žute boje naziru se danas ispod izblijedjele fasade ‘papagajki’ koji dominiraju nad Golikovom ulicom.
Mamutica ima svoju TV seriju, nekoliko spotova, bezbroj ispričanih priča, a sve zato što ima status najmnogoljudnije i najveće zgrade u Zagrebu. Iako se prvo trebala zvati Tratinčica, stanari su je prvih godina ‘prekrstili’ u mamuticu zbog svoje, jasno, impozantne veličine. Rađena prema projektu Đure Mirkovića i Nevenke Postružnik, mamutica ima impoznantnih 1169 stanova u kojima živi oko pet tisuća ljudi, na 19 naseljenih katova, a ispod koje se nalazi čak 256 garaža.
Super Andrija u Sigetu
Legende o Super Andriji raspliću se otkako je neboder izgrađen. Postoji nekoliko teorija o postanku imena zgrade na rubu Sigeta. Jedna od legendi kaže kako je službeno ime zgrade bio ‘super blok’, no kako je projektant Andrija umro tijekom izgradnje, stanari su je počeli zvati super Andrija. Jedna legenda govori kako je tamo živio jedan Andrija koji je bio visoko pozicionirani službenik u JNA, pa je zgrada nazvana po njemu. Također, navodi se i kako je zgrada Super Andrija dobila ime po pjesmi “Andrija (super momak)” pjevačice Liljane Petrović.
Popularne rakete ili Richterovi neboderi tri su zgrade različite visine od kojih najviša ima 70 metara. Razlika u visini dolazi zato što je tijekom projektiranja uočeno kako će visina presjecati put radio i TV odašiljačima, stoga su dvije zgrade snižene. Zgrade su to koje izgledom podsjećaju na rakete, zbog vanjskih potpornih stupova koji odaju dojam lansiranja. Ti potporni stupovi su modificirani nakon originalnog projekta, ali i potresa u Skopju 1963., kako bi izdržali veliki potres.
Iako se zovu rakete, a ponekad i Richterovi neboderi, radi se u svojevrsnoj nepravdi jer su za projektiranje bili zaslužni Ljubo Iveta, Vjenceslav Richter i Olga Korenik, u timu arhitekta Berislava Šerbetića.
Objava Znate li za ‘prostitutku’ u Dubravi: Kažu da je parking kod nje uvijek pun, a vozila znaju i nestajati pojavila se prvi puta na Zagreb.info.
Pročitajte više na Zagreb.info
