Klimatske politike koje ciljaju na promjene životnog stila riskiraju pokretanje vala “nenamjernih negativnih nuspojava”, čak i među ljudima koji se dobrovoljno trude donositi održive odluke, upozoravaju istraživači. Takve politike, koje potiču na promjene ponašanja, mogu oslabiti njihove vrijednosti i potporu zaštiti okoliša.
Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC) navodi da bi promjene životnog stila mogle pomoći planetu da do 2050. smanji emisije i do 70 posto. Međutim, novo istraživanje objavljeno u časopisu Nature Sustainability upozorava da često promovirane inicijative, poput smanjenja konzumacije mesa, zabrane automobila u središtima gradova i poziva građanima da se odreknu zračnih putovanja, mogu oslabiti njihove “zelene” vrijednosti.
Istraživači su proveli anketu među više od 3000 Nijemaca, reprezentativnih za demografsku strukturu zemlje, postavljajući im pitanja o klimatskim politikama te, radi usporedbe, o politikama vezanim uz pandemiju bolesti COVID-19.
Odbojnost prema kontroli
Otkrili su da dobronamjerne, ali loše osmišljene mjere mogu učiniti čak i “zelene” građane manje ekološki osviještenima zbog onoga što se uobičajeno naziva “učinkom istiskivanja”. Riječ je o situaciji u kojoj odbojnost prema kontroli nadilazi postojeću motivaciju pojedinca da vodi ekološki prihvatljiv način života.
Primjerice, osoba već može voziti bicikl, koristiti javni prijevoz i paziti na grijanje i hlađenje doma, no kada se suoči s politikama ugljične neutralnosti, poput zabrana automobila u gradovima, javlja se snažna negativna reakcija. Istraživači su utvrdili da su negativne reakcije na klimatske mjere bile za 52 posto izraženije nego na mjere povezane s COVID-19, koje su diljem svijeta izazvale “nevjerojatno neprijateljstvo”, osobito u zemljama poput SAD-a.
Tijekom pandemije rasla je javna pobuna, a tisuće ljudi odbijale su se pridržavati pravila poput nošenja maski u javnosti i održavanja fizičke udaljenosti. “Čini se da bi slučaj klimatskih politika mogao biti još gori”, kazao je ekonomist Sam Bowles, jedan od autora studije.
Postoji odgovarajuća alternativa
“Znanost i tehnologija potrebne za niskougljičan način života gotovo su riješene, no ono što zaostaje jest društveno-bihevioralna znanost o učinkovitim i politički održivim klimatskim politikama.” Istraživači navode da još uvijek postoji razlog za optimizam, jer je otpor bio manji kod ljudi koji su smatrali da je politika učinkovita, da ne ograničava njihovu slobodu izbora te da ne zadire u njihovu privatnost ili tijelo.
“U Njemačkoj postoji manji otpor ograničenjima kratkih letova u usporedbi s drugim politikama”, kaže bihevioralna ekonomistica i psihologinja Katrin Schmelz, glavna autorica studije. “To je možda zato što europska željeznička mreža pruža odgovarajuću alternativu, što, primjerice, nije slučaj u SAD-u”, zaključuje.
Objava Znanstvenici upozoravaju: Riskiramo scenarij gori od pandemije COVID-a pojavila se prvi puta na Zagreb.info.
Pročitajte više na Zagreb.info
