Multiverzum je pojam koji označava postojanje više svemira, uključujući naš vlastiti, koji zajedno čine “sve što postoji”. Ta ideja, koja se donedavno smatrala isključivo domenom znanstvene fantastike, danas je sve češće predmet ozbiljnih rasprava u teorijskoj fizici, kozmologiji i filozofiji. Iako za sada nema eksperimentalnog dokaza koji potvrđuje postojanje drugih svemira, sama mogućnost multiverzuma otvara vrata fascinantnim pitanjima o prirodi stvarnosti, prostora i vremena.
U znanstvenom smislu, postoje različite interpretacije multiverzuma. Jedna od najpoznatijih dolazi iz kvantne mehanike – tzv. Everettova “mnogosvjetovna” interpretacija. Ona tvrdi da svaki put kada se dogodi kvantna odluka (npr. raspad atoma), svemir se dijeli na više grana, od kojih svaka predstavlja jednu moguću verziju ishoda. Prema tome, za svaku odluku koju donesemo – postoji svemir u kojem smo postupili drugačije.
Drugi znanstveni koncept je inflacijski multiverzum, koji se temelji na teoriji kozmičke inflacije. Ona sugerira da se naš svemir širio ekstremno brzo neposredno nakon Velikog praska, ali da je taj proces možda nastavio stvarati “džepne svemire” – svaki sa svojim fizičkim zakonima, dimenzijama i česticama. U takvom modelu, naš svemir je tek jedan od nebrojenih u tzv. “vječnom kozmičkom krajoliku”. Postoje i matematički multiverzumi, koje je predložio Max Tegmark. On tvrdi da svaki logički konzistentan matematički model postoji kao stvaran svemir. U toj teoriji, sve što je matematički moguće – negdje postoji. Iako ta ideja zvuči gotovo mistično, ona se temelji na stavu da je matematika temelj stvarnosti, a ne samo njezin opis.
Multiverzum, naravno, ima snažan odjek i u popularnoj kulturi
Filmovi, serije i stripovi često istražuju ideju paralelnih svjetova u kojima postoje različite verzije likova, povijesti ili fizikalnih zakona. Marvel Cinematic Universe, primjerice, otvoreno koristi koncept multiverzuma kao temelj svojih novijih priča. Serije poput Rick and Mortyja, Fringea ili Doctor Whoa također se bave temom alternativnih stvarnosti i beskonačnih svemira.
Unatoč fascinaciji koju multiverzum izaziva, valja istaknuti da se njegova stvarna znanstvena provjerljivost još uvijek nalazi na rubu spekulacije. Kritičari tvrde da se multiverzum ne može empirijski testirati, što ga čini više filozofskom nego znanstvenom teorijom. No pobornici odgovaraju da mnogi znanstveni koncepti, poput atoma ili crnih rupa, nekoć nisu bili dokazivi, ali su kasnije postali dio općeprihvaćenog znanja.
Multiverzum nas tjera da preispitamo osnovne pretpostavke o postojanju – je li naš svemir jedinstven? Postoji li negdje “drugačiji ja”? I što bi to značilo za pojam slobodne volje, identiteta i sudbine? Iako su odgovori još uvijek daleko, sama mogućnost da nismo sami – ne u svemiru, nego među svemirima – pruža podlogu za najuzbudljivije spekulacije u suvremenoj znanosti i kulturi. Više o ovom konceptu možete doznati na Wikipediji.
VIDEO | Why Quantum Physics Says There’s a Multiverse?
Pročitajte više na Zgportal.com
