Ekvator je zamišljena kružnica koja se nalazi točno na pola puta između Sjevernog i Južnog pola i dijeli Zemlju na sjevernu i južnu polutku. Također, ova kružnica je osnova geografske širine i definirana je kao “0 stupnjeva geografske širine”. Premda je nevidljiv, ekvator ima izuzetno važnu ulogu u geografiji, klimi, astronomiji i navigaciji.
Zanimljivo je spomenuti da je ekvator najduža kružnica koja se može povući oko Zemlje i proteže se na otprilike 40.075 kilometara. A zbog Zemljine rotacije i njezina blago spljoštenog oblika na polovima, udaljenost oko ekvatora (ekvatorijalni opseg) nešto je veća nego meridijanski opseg, koji ide od pola do pola.
Zemljina os rotacije nagnuta je pod kutem od 23,5 stupnjeva, što znači da Sunčeve zrake tijekom godine ne padaju stalno pod istim kutom na sve dijelove planeta. Međutim, upravo je ekvator područje gdje Sunčeve zrake gotovo okomito pogađaju površinu Zemlje tijekom cijele godine. A zbog toga je klima oko ekvatora stalno topla i vlažna.
Područja oko ekvatora imaju ekvatorsku ili tropsku klimu
Ona se odlikuje visokim temperaturama tijekom cijele godine, velikom količinom padalina i gotovo nepostojanjem godišnjih doba kakva su prisutna u umjerenim ili polarnim krajevima. Najpoznatija ekvatorska područja uključuju Amazonsku prašumu u Južnoj Americi, Kongu u Africi i dijelove Indonezije. A upravo zahvaljujući toj klimi, područja oko ekvatora bogata su bioraznolikošću. Naime, u njima se nalaze neki od najgušće pošumljenih i biološki najraznolikijih ekosustava na svijetu.
Ekvator prolazi kroz 13 država. A one su Ekvador, Kolumbija, Brazil, Sao Tome i Principe, Gabon, Republika Kongo, Demokratska Republika Kongo, Uganda, Kenija, Somalija, Maldivi (teritorijalne vode), Indonezija i Kiribati. Zanimljivo, država Ekvador dobila je ime upravo zato što ekvator prolazi kroz nju. I dodajmo, na ekvatoru je zbog Zemljine rotacije centrifugalna sila najveća, što uzrokuje manju vrijednost ubrzanja sile teže – ljudi na ekvatoru teoretski “teže” nešto manje nego oni na polovima.
Ekvator ima i simboličku vrijednost
Na nekim mjestima, kao u Ekvadoru ili Ugandi, postavljeni su spomenici, crte i ploče koje obilježavaju mjesto gdje linija ekvatora prolazi. Posjetitelji tih mjesta često mogu prisustvovati demonstracijama koje ilustriraju razlike u smjeru vrtloženja vode sjeverno i južno od ekvatora. Premda je taj učinak u stvarnosti minimalan i vidljiv samo pod vrlo preciznim uvjetima. Dodajmo i da se u znanosti ekvator koristi kao osnovna referenca za satelitske orbite i klimatske modele. Geostacionarni sateliti, primjerice, orbitiraju iznad ekvatora. A to omogućuje stalni pogled na istu točku na Zemlji.
Ekvator je mnogo više od zamišljene linije na karti. On je temelj za razumijevanje geografije i klime našeg planeta, ali i simbol globalne povezanosti. Njegova prisutnost oblikuje ne samo prirodne uvjete u tropskim krajevima, već i ljudsku civilizaciju koja se razvijala oko ovog toplog i plodnog pojasa. Više informacija o ovoj zamišljenoj crti koja dijeli Zemlju na dvije polutke doznajte na Wikipediji.
Pročitajte više na Zgportal.com
