Objavljujemo priče naših sugrađanki koje su se našle u situaciji da ih netko zlostavlja u prostoru koji je javan i trebao bi biti zaštićen od takvih napada. Ako ste se našle u istoj situaciji i želite podijeliti svoje iskustvo, možete nam se javiti na: [email protected].
Osjećaj sigurnosti jedan od najvažnijih osjećaja. U djetinjstvu nas štite roditelji i uče nas kako se zaštiti od puno toga. Jedna od stvari koja se govori djevojčicama i djevojkama je “pazi na sebe, nemoj se izazovno oblačiti, ako te netko pipa u tramvaju samo se makni, šuti…”.
Spolno uznemiravanje žena u javnom prijevozu učestao je i zabrinjavajući problem o kojem se premalo govori. Zbog skučenosti, gužve, anonimnosti i nedostatka nadzora, počinitelji često prođu nekažnjeno. Mnoge žene ne prijavljuju takve incidente jer su, kroz vlastita iskustva i poruke društva, naučile da im se često ne vjeruje.
Osjećaji poput straha, srama, bespomoćnosti i ljutnje uobičajeni su u takvim situacijama. Umjesto da potraže pomoć, žene često biraju šutnju – ne zato što je to lakše, već zato što osjećaju da ih nitko neće ozbiljno shvatiti. O spolnom zlostavljanju ili uznemiravanju te kako se boriti protiv uličnog uznemiravanja razgovarali smo s Karlom Pudar, izvršnom menadžericom Zaklade Solidarna.
Svjedočimo banaliziranju uznemiravanja
Kako definiramo spolno uznemiravanje i koje oblike može poprimiti?
Seksualno uznemiravanje u javnom prostoru obuhvaća svaki oblik neželjenog i nepoželjnog ponašanja seksualne prirode koje narušava dostojanstvo i sigurnost osobe. To uključuje, ali nije ograničeno na – verbalne komentare, dobacivanja, zviždanja, neprimjerene poglede, fizičke dodire bez pristanka te digitalno uznemiravanje poput neželjenih poruka. Ono se često događa upravo tamo gdje bi javni prostor trebao biti siguran za sve – na ulicama, u javnom prijevozu, na radnim mjestima ili obrazovnim institucijama.
Uvriježeni su komentari poput ‘nije to ništa’ ili ‘budi polaskan/a’, koji relativiziraju iskustva i učinke uznemiravanja. No iza svakog zvižduka ili ‘dobacivanja’ stoji jasno narušavanje osobnih granica koje, ako ostane neadresirano, ostavlja ozbiljne posljedice na mentalno zdravlje, ali i osjećaj sigurnosti i slobode osoba koje ga doživljavaju.
Zašto se takvo uznemiravanje često normalizira u društvu, pogotovo kada se radi o javnom prijevozu?
Kroz rad Fonda za žene, svjedočimo banaliziranju uznemiravanja – percipira se kao prolazna neprijatnost, nešto što se “mora trpjeti” ili ignorirati. Uvredljivi komentari, dobacivanja, zviždanja i neprimjereni dodiri, posebno u javnom prijevozu, se minimiziraju ili relativiziraju. Ta normalizacija potječe iz ukorijenjenih društvenih normi i rodnih stereotipa. Zanimljivo je da se pri takvim postupcima odgovornost prebacuje s počinitelja na žrtve, a njihova sloboda kretanja i ponašanja ograničava.
Žene mijenjaju svoj izgled kako bi izbjegle uznemiravanje
Zašto je važno naglašavati da nasilje nikada nije odgovornost žrtve?
Zato što svaka žena ima pravo biti slobodna i sigurna. Živimo u društvu normalizacije nasilja gdje društveni narativi propituju ulogu osobu koja je proživjela uznemiravanje, sugerirajući da je to sama tražila. Rečenice poput „što je nosila“, „zašto je bila tamo“ ili „zašto nije odmah reagirala“ pridonose kulturi tišine i nepovjerenja. Time se obeshrabruju prijave, a počinitelji ostaju nekažnjeni.
Odijevanje ili ponašanje žene nikada nije poziv za uznemiravanje – ono nikada nije krivica osobe koja ga je proživjela. Čak 60% žena mijenja svoj izgled kako bi izbjegle uznemiravanje, dok polovica društva i dalje smatra kako su osobe koje su proživjele uznemiravanje same krive za ono što im se dogodilo.
Na koji način možemo osnaživati djevojke i žene da prepoznaju i štite vlastite granice?
Osnaživanje dolazi kroz sustavno obrazovanje, edukacije i društvenu podršku. Podizanje javne svijesti i promjena narativa kroz edukaciju o načinima prepoznavanja i reagiranja prvi su korak na tom putu. Umjesto okretanja glave i skretanja pogleda, intervencije građana mogu učiniti razliku. Također, bez paralelnog rada na sustavnim promjenama, dugotrajni učinak neće biti moguć.
Potrebno je mladima omogućiti pristup sveobuhvatnoj seksualnoj edukaciji, građanskom odgoju, ali i alatima za samozaštitu i emocionalno jačanje. Važno je stvoriti mrežu sigurnosti u kojoj svaka žena može slobodno progovoriti, znajući da će biti zaštićena. Naš zadatak nije govoriti u njihovo ime, već ih osnažiti. Kroz edukacije i kampanje Solidarna šalje jasnu poruku da su granice svakog pojedinca neupitne i vrijede u svakom kontekstu – privatnom, profesionalnom, javnom. A pozivamo sve zainteresirane kolektive, škole da nam se prijave za besplatnu edukaciju.
5D metodologija pomaže ženama
Koje metode ili edukacijski programi mogu pomoći u prevenciji seksualnog uznemiravanja?
Stand UP edukacija koju provodi Zaklada SOLIDARNA svakako je jedan od programa, a temelji se na međunarodnoj praksi. Istraživanje koje je za tu potrebu proveo IPSOS kaže da je 80% žena doživjelo seksualno uznemiravanje u javnom prostoru, a 76% mu je svjedočilo. Zabrinjavajuće je da 85% ljudi ne zna kako reagirati u takvim situacijama, te zato samo 25% intervenira u situaciji. Međutim, podaci također pokazuju i da intervencija poboljša situaciju u 84% slučajeva. Ovi rezultati jasno ukazuju na to da je edukacija neophodna za podizanje svijesti o tome kako prepoznati uznemiravanje i kako reagirati u takvim trenucima, čime se potiče građane na aktivno sudjelovanje u borbi protiv uličnog uznemiravanja.
Što je 5D metodologija i kako se koristi u borbi protiv uznemiravanja?
Metodologija 5D koju je razvila organizacija Right To Be temelji se na univerzalnom principu ljudske empatije i brige za druge, posebno u situacijama kada se dogode negativni događaji. Ova metodologija fokusira se na intervenciju promatrača – dokazani i učinkoviti pristup koji nas potiče da reagiramo kada svjedočimo uličnom uznemiravanju. Istraživanja su pokazala kada je ulično uznemiravanje u pitanju, ljudi se smrznu i ne znaju kako reagirati. Iz tog razloga razvijena je 5D metodologija, koja uključuje male postupke koji prave veliku promjenu za sigurnost osobe.
Ova metodologija odnosi se na pet nenasilnih načina intervencije promatrača ili reakcije na uznemiravanje, a to su: odvuci pažnju – Distract, delegiraj – Delegate, dokumentiraj – Document, odgodi – Delay, budi direktan/na – Direct. Metoda je uistinu jednostavna i primjenjiva, a između ostalog govori i o važnosti postavljanja i čuvanja osobnih granica te vjerovanja instinktu. Treba uvijek imati na umu, da nije vaša odgovornost imati savršen odgovor, njihova je odgovornost da vas ne uznemiravaju. Svaka situacija nosi svoj specifičan kontekst okolnosti se mogu razlikovati. Ono što je uvijek isto jeste da osoba koja je izložena uznemiravanju nikada nije kriva za to.
Zagrepčanka proživjela užas u javnom prijevozu: ‘Čuješ samo ‘joj’, a njega više nema’
Najveći broj prijava je u vrijeme gužvi
Koja je svrha aplikacije „Sigurna mjesta” i kako doprinosi rješavanju problema?
Aplikacija Sigurna mjesta (Safecity) omogućuje prijavu raznih tipova uličnog uznemiravanja i nasilja. Hrvatsku inačicu aplikacije Safecity napravile su članice inicijative „Razotkrijmo skriveno uznemiravanje“ Ivana Šalinović, Dunja Bonacci Skenderović, Erna Tomiša i Nina Sabolić.
Obradom podataka koji se prikupljaju aplikacijom (lokacija, vrijeme, vrsta napada, počinitelj i sl), omogućuje se identificiranje čimbenika koji pridonose uličnom uznemiravanju i nasilju te stvaranje temelj za promjene koje vode do veće sigurnosti u gradovima.
Koje vrijeme i lokacije prijavljenih slučajeva seksualnog uznemiravanja prema podacima aplikacije?
Prema podacima koje smo dobili od kolegica iz Sigurnih mjesta, u Zagrebu je najveći broj prijava zabilježen je na u javnom prometu i autobusnim/tramvajskim stanicama za vrijeme jutarnje i popodnevne gužve pri odlasku i povratku s posla („rush-hour“), a slični podaci dolaze i iz drugih zemalja, što dodatno potvrđuje da uznemiravanje nije iznimka nego sustavni problem.
Objava Zagrepčanke otkrile što proživljavaju u javnom prijevozu na putu do posla i natrag pojavila se prvi puta na Zagreb.info.
Pročitajte više na Zagreb.info
