Ušli smo u mjesec studeni, temperatura zraka je u padu, a s tom pojavom se prirodno ‘pali’ i grijanje na ‘pogon’ nekog od energenata. I dok je većina spojena na centralno grijanje putem radijatora, neki i dalje koriste drva za peć. Iako je riječ o nekoć uobičajenom načinu grijanja, ono sa sobom nosi određene posljedice.
Iako je teško pronaći uzrok u jednom trendu, sve je više onih koji vjeruju kako su drva za ‘ogrijev’ kriva što smo redovito svake godine na nekoliko mjernih postaja za kakvoću zraka ‘u crvenom’. Uostalom, da je situacija privremeno ozbiljna potvrdio je i Branko Kolarić, ravnatelj Nastavnog zavoda za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”.
On je nedavno dao izjavu za RTL. Evo što je rekao. “Kad je zrak lošije kvalitete, savjetujemo da se ne radi intenzivna fizička aktivnost na otvorenom. Kad nema vjetra ni kiše, smog se vidi golim okom i nije pametno trčati ili igrati nogomet vani”. Mi smo odlučili dalje istražiti koje su sve moguće posljedice ovakvih prognostički nepovoljnih dana.
Pulmolog potvrdio da je opasnost stvarna
Kolarićeva upozorenja zvuče itekako ozbiljno. S tim se slaže i Saša Srića, pulmolog iz KBC-a Zagreb. U nastavku je pojasnio kako se radi o česticama čađe i pepela. “Kemijski spojevi koji bi mogli biti opasniji nisu povišeni, oni su u granicama normale. Ovo onečišćenje tipično je za zimske mjesece i sezonu grijanja”, rekao je Kolarić.
Stječe se dojam da je riječ o ozbiljnoj ugrozi, a je li to zbilja tako, upitali smo Prim. dr. Sašu Sriću, internista i pulmologa, voditelja Odjela interne medicine KBC-a Zagreb. “Svakako koncentracija štetnih čestica kao i stupanj zagađenja zraka je na iznimno visokoj razinu i preporuke doista idu smjeru ograničavanja odnosno minimaliziranja boravka na otvorenom prostoru osobito u vršna vremena, a to su rani jutarnji i večernji sati.
Osobito za kronične plućne bolesnike s astmom, KOPB-om, karcinomom pluća, plućnom fibrozom i kada dolazi do pogorša ja respiratornih simptoma u smislu suhog kašlja i zaduhe pa i do pada vrijednosti razine kisika u krvi što nerijetko iziskuje hitnu hospitalizaciju”, odgovorio nam je liječnik.
Rizičnima može izazvati infarkt
A tko je zapravo najveći ‘krivac’, odnosno ugroza za naša pluća? Najčešće se spominje čestica PM 2.5. “Lebdeće čestice su najsitnije su, nevidljive golim okom i lako ulaze u gornje i donje dišne putove uzrokujući kod kroničnih pacijenata nagla pogoršanja ali i kod zdravih ljudi mogu stvoriti simptome iritacije grla, nosne sluznice pa biti i okidač za akutni bronhitis i upale pluća.
One ulaze u alveola a mogu ući i krvotok pa pogoršati simptome kardiovaskularnih pacijenata ali kod rizičnih pacijenata izazvati i infarkt miokarda a ovih dana im je indeks preko 130 sto je za 660 posto povećanje u odnosu na period prije 2 tjedna”, upozorio je Srića. Prevedeno, problemi s lošom kakvoćom zraka mogu biti i pogubni.
Sada, kada smo ustanovili stvarne opasnosti zraka koji svi udišemo, dolazi do pitanja jesmo li uopće dovoljno upoznati i upozoravani na opasne lebdeće čestice tijekom dana kada se Zagreb ‘crveni’ na prognostičarskim web stranicama. Naš sugovorik se složio da bi trebalo sve ovo shvatiti ozbiljnije.
Treba upozoravati, pogotovo ako potraje
“Naravno, dugotrajna izlaganja mogu kod ljudi koji imaju predisponirajuće rizične faktore kao što su alergičari, hiperroničari i dijabetičari razviti kronične kardiovaskularna i plućna oboljenja zato nošenje maski, izbjegavanje izlaska na otvorene prostore, svakako maratone u centru grada i uzimanja redovite kronične terapije su preporuke.
Treba bez zastrašivanja ali uz značajan oprez stalno govoriti i ponavljati koliko su opasnosti stvarno realne pogotovo ako ova situacija s kakvoćom zraka potraje. Djecu se teško može zaustaviti u domovima ali malo reducirati izlaske na otvoreno kao i sportske aktivnosti jer su također osjetljiva skupina. Institucije su dužne o tome govoriti a vidite da je naša struka stalno u edukacijama i upozoravanju sugrađana”.
Objava Zagreb je i dalje ‘u crvenom’, smog se vidi golim okom: ‘Kod rizičnih može izazvati i infarkt’ pojavila se prvi puta na Zagreb.info.
Pročitajte više na Zagreb.info
