Zagrepčani danas žive gotovo četiri godine dulje nego prije dva desetljeća, no iako zdravstveni pokazatelji u Zagrebu i dalje ukazuju na napredak u odnosu na hrvatski prosjek, istovremeno je prisutan i zaostatak u odnosu na onaj europski, ističe Nastavni zavod za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar u svom najnovijem ljetopisu.
Očekivano trajanje života u glavnom gradu iznosi 80,3 godine, što je više od prosjeka u Hrvatskoj, no i dalje ispod razine Europske unije. Razlike među spolovima ostaju izražene, pa žene u prosjeku žive znatno dulje od muškaraca.
Najveći uzrok smrtnosti u Zagrebu i dalje su kardiovaskularne bolesti, koje odnose živote gotovo svakog trećeg stanovnika. Odmah iza njih nalaze se maligne bolesti. “Svaki treći stanovnik Grada Zagreba umire od kardiovaskularne bolesti, a svaki četvrti od raka. Posebno nas zabrinjava porast smrtnosti od hipertenzivnih bolesti, dok s druge strane bilježimo pad smrtnosti od ishemijskih bolesti srca, što može biti posljedica boljeg liječenja akutnih stanja”, rekla je za Hinu Maja Marić Bajs, voditeljica Odjela za ocjenu zdravstvenog stanja i potreba Službe za javno zdravstvo.
Opterećeni bolnički sustav
Pandemija bolesti COVID-19 privremeno je promijenila strukturu uzroka smrti, no posljednjih godina ponovno dominiraju kronične nezarazne bolesti. Među glavnim rizičnim čimbenicima izdvajaju se pušenje, prekomjerna konzumacija alkohola, loša prehrana, tjelesna neaktivnost i povišen krvni tlak, faktori na koje pojedinci mogu izravno utjecati promjenom životnih navika.
Podaci za 2025. godinu pokazuju i značajan rast opterećenja bolničkog sustava. Zabilježeno je čak 837 tisuća hospitalizacija te 2,5 milijuna dana bolničkog liječenja, što predstavlja osjetan porast u odnosu na prethodnu godinu. Najveći udio pacijenata čine osobe starije životne dobi, posebno one između 60 i 79 godina, što dodatno potvrđuje utjecaj starenja populacije.
Uz zdravstvene izazove, Zagreb se suočava i s pitanjem integracije osoba s invaliditetom. U gradu živi oko 118 tisuća osoba s invaliditetom, a iako je prošle godine zaposleno njih 459, gotovo 1.500 ih je i dalje bez posla. Ovi podaci ukazuju na potrebu za dodatnim mjerama kako bi se poboljšala kvaliteta života i društvena uključenost ove skupine stanovništva.
Objava Zabrinjavajući podaci za Zagrepčane: ‘Svaki treći stanovnik umire od toga’ pojavila se prvi puta na Zagreb.info.
Pročitajte više na Zagreb.info
