Portal Zagreb.info pokrenuo je serijal članaka o sve prisutnijem problemu nepropisno odloženog smeća u zagrebačkim kvartovima. Cilj nam je istražiti uzroke, dokumentirati stanje na terenu i potaknuti institucije na odgovornije djelovanje, ali za to trebamo i vašu pomoć. Ako u svom kvartu nailazite na hrpe otpada, divlje deponije, pretrpane kontejnere ili glomazni otpad ostavljen na nepropisnim mjestima, na [email protected] pošaljite nam fotografije ili snimke, uz kratak opis i lokaciju. Vaši prilozi mogu postati dio naše novinarske priče kojom želimo ukazati na ozbiljnost ovog problema i pozvati na konkretne promjene. Uključite se! Zajedno možemo učiniti Zagreb čišćim i ugodnijim gradom za život.
Građani i dalje masovno ostavljaju glomazni otpad poput madraca, cipela i namještaja na javnim površinama i pored zelenih otoka, unatoč postojećim pravilima. Iako se čini da je svjesnost o odvajanju otpada i pravilnom odlaganju zaživjela, stvarnost vrlo brzo demantira. O ovoj temi smo razgovarali s Josipom Pavlović iz Udruge Ekologija grada.
„To nije samo neodgovornost pojedinaca, to je simptom sustavnog kraha. U Zagrebu, nažalost, imamo kombinaciju sustava gospodarenja otpadom koji ne funkcionira te, rekao bih, izuzetno niske razine odgovornosti građana za pravilno odlaganje kao i generalno niske razine svijesti kao društva o pravilnom odlaganju otpadom te zaštitom svoje okoline, okoliša, ali svoje vlastite kvalitete života i svoga zdravlja“, kaže Pavlović.
Niska razina ekološke svijesti
Iako kao društvo još uvijek pokazujemo nisku razinu ekološke svijesti, ne možemo ignorirati činjenicu da najveći dio odgovornosti za to snose lokalne i državne vlasti, kaže naš sugovornik.
Ako se upravljanje otpadom ne počne promatrati kao ključno strateško pitanje za društveni razvoj, i ako se ne počne sustavno ulagati u infrastrukturu i mehanizme koji omogućuju prijelaz s linearne na kružnu ekonomiju, teško ćemo doći do istinske promjene.
U takvim okolnostima, teško je očekivati da građani sami razviju višu razinu svijesti, kada institucije ne daju jasan primjer ni okvir za djelovanje.
Šire se prizori iz zagrebačkog kvarta, a toga ima sve više: ‘Staviti kamere i masnu kaznu’
Odustaje se od zacrtanih planova
Edukacija je potrebna, ali ne i ključna, smatra naš sugovornik. Dodaje da je ključna izrada dugogodišnjeg plana gospodarenja otpadom koji će se provoditi neovisno o političkoj vlasti i volji.
Uz mjere, poput postavljanja dodatnih kamera, edukativnih kampanja i omogućavanja besplatnog odvoza glomaznog otpada, ključno je razviti logičan, funkcionalan sustav i infrastrukturu. Pavlović je uvjeren da bi velika većina građana takav pristup s oduševljenjem prihvatila, a preostalim neodgovornim pojedincima bismo tada mogli mnogo učinkovitije stati na kraj.
Udruga Ekologija grada uputila je prijedloge i inicijative Gradu, ali kako kaže naš sugovornik nisu naišli na razumijevanje i želju za rješavanjem pojedinih stvari i problema.
„Osim što smo otkrili stotine i tisuće lokacija, prijavili (što Državnom inspektoratu, što Poreznoj upravi, što DORH-u) desetine pravnih i fizičkih osoba u veljači 2024. sudjelovali smo u izradi Izmjene Odluke o komunalnom redu kojim bi se, u skladu sa zakonima RH, povećale ovlasti komunalnih redara te povećala kontrola otpada na mjestu njegova nastanka-čime se se znatno smanjila mogućnost da završi da jednom od više tisuća divljih odlagališta na području Zagreba i okolice“, kaže Pavlović.
Dodaje kako na žalost, cijela Hrvatska gubi bitku s divljim odlaganje otpada zato je prozvao i lokalnu, ali i državnu vlast. Smatra da više od 25 000 divljih odlagališta to dovoljno potvrđuju sama za sebe.
Najveći broj divljih odlagališta na području okolice Zagreba
„Prema našim saznanjima te procjenama koje smo radili na temelju službenih izvješća, komunikacije s raznim udrugama i inicijativama diljem Hrvatske, monitoringom divljih odlagališta koje Udruga Ekologija grada redovno provodi, procjenom službenih podataka o prikupljenom otpadu procjenjujemo da na području RH ima više od 25000 lokacija na kojima je odloženo više od pet kubičnih metara raznog otpada.
Najveći broj svakako čine manja odlagališta na kojima nesavjesni pojedinci odbace određenu količinu otpada, ali imamo svake godine sve veći broj “uhodanih” i organiziranih divljih odlagališta gdje se za određenu cijenu može odbaciti doslovno bilo što… Najveći broj divljih odlagališta imamo na području okolice grada Zagreba, ali nije situacija ništa puno bolje niti na području Banovine, dalmatinskog zaleđa…
S obzirom da se u ilegalnom otpadu nalaze razne vrste otpada; građevinski otpad koji sadrži građevinsku šutu te velike količine azbesta, tj. azbestne prašine koja je izuzetno štetna po zdravlje, razne kemikalije, boje i lakovi ali i sve češće infektivni medicinski otpad, kakav je odlagan i zakopavan u bivšem kamenolomu u Benkovcu i u Gospiću, potencijalne, ali i realne ekološke posljedice ilegalnih odlagališta su izrazito velike i štetne.
Osim što dolazi do prvotnog zagađenja tla koje se širi prema podzemnim vodama, također dolazi i do širenja štetnih čestica putem zraka. Naime, požari divljih odlagališta otpada su vrlo česta pojava kojom pojedinci pokušavaju prikriti tragove nezakonitog odlaganja te se požarima razvijaju, uz PM 2,5 i P10 čestice, štetni diksini i furani… Uz sve navedeno, ilegalno odlaganje otpada u prirodi ima također izrazito štetne posljedice po vegetaciju kao po životinjska staništa“, kaže Pavlović.
Prizori s ulice razbjesnili Zagrepčane: ‘Fakat mi se gade, pa kako imaju srca to raditi’
Kao društvo gubimo bitku s nepravilnim i nezakonitim odlaganjem
Građani koji žele postupati pravilno, odlagati sve vrste otpada tamo gdje treba mogu sve potrebne informacije naći ili u lokalnim poduzećima koja se bave zbrinjavanjem otpada, reciklažnim dvorištima, stranicama Ministarstva zaštite okoliša.
„Neovisno o tome što, očigledno, kao društvo gubimo bitku s nepravilnim i nezakonitim odlaganjem ipak ulože mrvicu truda, svog vremena i potrude se da njihov otpad završi tamo gdje treba.
Male stvari čine velike razliku te je ipak, na kraju krajeva to naš otpad koji smo napravili i njime trujemo svoju djecu i buduće naraštaje kao i svoju Hrvatsku s čijom ljepotom se stvarno svi želimo i dalje ponositi“, zaključuje Pavlović.
Objava Udruga tvrdi da Zagreb i Hrvatska gube veliku bitku: ‘Trujemo svoju djecu i buduće naraštaje’ pojavila se prvi puta na Zagreb.info.
Pročitajte više na Zagreb.info
