Svatko pamti omiljenu učiteljicu ili učitelja, zbog načina na koji su nas učili, oblikovali, ali i odgojili. Jedan dan u godini posvećen baš njima, 5. listopada obilježava se Svjetski dan učitelja, s ciljem podizanja svijesti o važnosti obrazovanja, jačanja potpore učiteljima i priznavanja njihove društvene uloge. Dan se obilježava u više od stotinu zemalja, uključujući i Hrvatsku. Proglašen je 1994. godine od strane UNESCO-a u znak sjećanja na 5. listopada 1966., kada je potpisana Preporuka o statusu učitelja.
Učiteljski poziv danas zahtijeva nevjerojatne količine strpljenja, razumijevanja i ljubavi prema djeci i samome pozivu”, poručuje Jelena Knežević, prof. mentor engleskog jezika i književnosti te regionalna povjerenica Školskog sindikata Preporod za Istočnu Hrvatsku.
Naša sugovornica ističe da je posao daleko zahtjevniji nego prije nekoliko godina. “Danas je neusporedivo teže nego priјe par godina, prvenstveno jer je struka izgubila dignitet, a samim time i učitelj znatnu dozu autoriteta. Osim toga, nove generacije djece odrasle su uz ekrane i konstantnu izloženost digitalnim sadržajima što rad u učionici čini izuzetno iscrpljujućim”, smatra Knežević.
Društvene mreže utječu na pažnju i interes djece
Najveći izazov s kojim se svakodnevno susreće jest manjak interesa kod učenika. “Pretjerano provođenje vremena na društvenim mrežama uvelike utječe na pažnju, fokus, pa i sam interes za rad. Sve veći broj učenika vrlo se oskudno usmeno izražava, što meni kao učiteljici stranog jezika otežava posao”, smatra Knežević.
Odnos roditelja i učitelja trebao bi počivati na međusobnom uvažavanju, povjerenju i razumijevanju, jer je svrha tog partnerstva dobrobit i napredak djeteta. Ipak, taj se odnos lako naruši, a teško ga je ponovno izgraditi. Nerijetko roditelji od škole i djece očekuju previše, pa učitelji često čuju prigovore da su oni krivi za loše ocjene, zahtjeve za dodatnim bodovima ili tvrdnje da je dijete uvijek u pravu i da škola treba preuzeti rješavanje problema u ponašanju. Ako pitamo učitelje tko stvara veće probleme, roditelji ili djeca, bez puno dvoumljenja odgovori su isti.
“Vjerujem da bi se velika većina učitelja složila da su to ipak roditelji. Najveći problemi su miješanje u učiteljsku struku i rad učitelja, pretjerano zaštitnički odnos prema djeci, manjak dosljednosti u odgoju i nedostatak osjećaja odgovornosti te neograničavanje vremena i sadržaja pred ekranima”, kaže naša sugovornica.
Tomašević odgovorio na napade zagrebačkih roditelja: ‘Moći će odabrati žele li to za djecu’
Djeca s odgodom upisa sve brojnija
Knežević posebno upozorava na sustavne prepreke u obrazovanju, osobito kada je riječ o djeci koja dobivaju odgode upisa. Ove godine se broj djece koji su dobili odgodu povećao, čak 4138 djece nije krenulo u prvi razred.
“Problem je u razlozima koji se kriju iza odgode upisa, tj. u školskom sustavu koji roditeljima daje prevelike ovlasti i prevagu nad strukom. Kada tim učitelja, stručne službe škole i školske liječnice ustanove da dijete ima poteškoće, roditelj može sve stopirati i to je jedan od najvećih apsurda našeg sustava”, kaže naša sugovornica.
Dodaje i primjer s djecom kojoj je potreban asistent u nastavi. “Čak i da bi dijete s dijagnosticiranim problemom dobilo pomoćnika, potrebno je odobrenje roditelja, što opet anulira kompetencije struke”, kaže Knežević.
Najljepši trenutak u karijeri
Unatoč svemu, najljepše trenutke u svom pozivu pronalazi upravo u onim trenucima kada joj se učenici s osmijehom vraćaju.
“Učenici koji vas se sjete i javljaju nakon osnovne škole s porukama da ste ih nečemu naučili, da ste bili pravedni i da sada razumiju vašu strogoću – to su trenuci koji ostaju zauvijek. Upravo jučer mi je jedan bivši učenik, nakon tri godine, poletio u zagrljaj.
Činjenica da tim malim, a velikim bićima itekako oblikujete živote, najljepša je i najodgovornija priča našeg poziva”, poručuje naša sugovornica.
Objava Učiteljica o zabrinjavajućem trendu u školama: ‘Oskudno je i predstavlja veliki problem’ pojavila se prvi puta na Zagreb.info.
Pročitajte više na Zagreb.info
