Boksit je sedimentna stijena bogata aluminijskim oksidima, koja se koristi kao glavna sirovina za dobivanje aluminija. Ime je dobio po francuskom mjestu Les Baux-de-Provence, gdje je prvi put otkriven 1821. godine. Danas se boksit smatra jednim od najvažnijih rudnih bogatstava, budući da je aluminij, koji se iz njega proizvodi, nezaobilazan materijal u mnogim granama industrije – od zrakoplovstva i građevine do elektronike i prehrambene industrije.
Boksit se sastoji uglavnom od minerala gibsita (Al(OH)₃), boehmita (benit) (γ-AlO(OH)) i dijaspora (α-AlO(OH)), uz nečistoće poput željeznih oksida, kvarca i glina. Nastaje procesom lateritizacije – kemijskog trošenja stijena bogatih aluminijem u tropskim i suptropskim klimama. Dugotrajnim djelovanjem topline, kiše i vegetacije, silikati se ispiranjem uklanjaju, dok aluminij ostaje u tlu i formira koncentrirane naslage boksita.
Najveće rezerve i proizvodnja boksita nalaze se u državama poput Australije, Kine, Gvineje, Indije i Brazila. Australija je vodeći proizvođač, dok Gvineja posjeduje neke od najbogatijih i najkvalitetnijih ležišta na svijetu. Važno je napomenuti da sirovi boksit ne predstavlja konačan proizvod – iz njega se prvo dobiva aluminijev oksid (aluminij-oksid, tj. glinica), koji se potom elektrolizom pretvara u metalni aluminij.
Glavni industrijski postupak kojim se boksit pretvara u aluminijev oksid naziva se “Bayerov postupak”
Njega je razvio Carl Josef Bayer krajem 19. stoljeća. U ovom procesu boksit se usitnjava i miješa s natrijevim hidroksidom (lužinom) pri visokim temperaturama i tlakovima. Reakcijom nastaje otopina natrijeva aluminata iz koje se nakon hlađenja i filtriranja taloži aluminijev hidroksid. Taj se zatim kalcinira (zagrijava) pri visokim temperaturama i pretvara u aluminijev oksid (glinicu), koji se potom koristi za dobivanje aluminija elektrolizom u Hall-Heroultovom postupku.
Dodajmo da je aluminij jedan od najvažnijih metala modernog doba. Lagan je, otporan na koroziju, fleksibilan i dobar vodič topline i elektriciteta, što ga čini idealnim za širok spektar primjena – od limenki i kuhinjskog posuđa do automobilskih dijelova, električnih vodova i dijelova zrakoplova. A bez boksita, ne bi bilo moguće masovno proizvoditi aluminij.
Iskopavanje i prerada boksita donosi i određene ekološke probleme
Otvoreni kopovi mogu uzrokovati eroziju tla, devastaciju krajolika i gubitak biološke raznolikosti. Također, otpadni materijal koji ostaje nakon Bayerova procesa – tzv. crveni mulj – često je toksičan i zahtijeva pažljivo skladištenje. Zbog toga je važno razvijati održive metode rudarenja i recikliranja aluminija, kako bi se smanjila potreba za novim količinama boksita.
Boksit je neizostavna sirovina u suvremenoj industriji, a njegova važnost neprestano raste s razvojem tehnologije i potražnjom za aluminijem. Iako donosi značajne gospodarske koristi, nužno je osigurati odgovorno upravljanje resursima i zaštitu okoliša kako bi koristi od eksploatacije bile dugoročne i održive. Više o ovom mineralu možete doznati na Wikipediji.
VIDEO | BauxiteHow Aluminium is made from bauxite | Aluminium Factory
Pročitajte više na Zgportal.com
