Sve je više primjera u kojima strani radnici u ugostiteljstvu, trgovini i drugim uslužnim djelatnostima ne poznaju dovoljno hrvatski jezik. To izaziva nezadovoljstvo kod dijela potrošača i potiče raspravu o tome treba li uvesti obvezu minimalnog znanja jezika za sve zaposlenike u uslužnom sektoru.
Na svojoj Facebook stranici platforma “Halo inspektore” postavlja pitanje: “Jesmo li zbog stranih radnika ponizili hrvatski jezik?” Navode primjere iz Zagreba, od pizzerija i pekarnica do velikih trgovačkih lanaca, gdje situacija postaje zabrinjavajuća. Smatraju da Hrvatska mora odmah uvesti obvezu poznavanja barem osnova hrvatskog jezika u svim uslužnim djelatnostima, jer potrošači opravdano reagiraju i ne žele slušati izgovore. To bi se moglo uskoro i dogoditi.
Josip Kelemen iz platforme “Halo inspektore” ističe kako potrošači traže da radnici u uslužnim djelatnostima poznaju barem osnove hrvatskog jezika. U razgovoru s trgovcima, dobavljačima, dostavljačima i saznao je da postoje problemi u komunikaciji. „Često strani radnici ne znaju ni engleski, a kamoli hrvatski. U većini članica Europske unije to je osnovni uvjet za zapošljavanje, čak i u proizvodnom sektoru, a ne samo u uslužnim djelatnostima. Stoga se postavlja pitanje zašto Hrvatska do sada nije uredila pitanje temeljnog znanja hrvatskog jezika, službenog jezika Republike Hrvatske. Zašto agencije koje zapošljavaju radnike na privremenim poslovima to nisu osigurale? I zašto država, unatoč zakonskim mogućnostima, nije riješila ovo pitanje, nama nije jasno“, kaže Kelemen.
Tko će platiti osposobljavanje
Na tržištu rada došlo je do problema, jer velika većina stranih radnika ne poznaje ni osnovne riječi, a gdje je tek poznavanje hrvatskog književnog jezika. Radnici koji već rade u Hrvatskoj sada će morati učiti hrvatski jezik, što će prema Kelemenu, izazvati određene probleme pogotovo kod dostavljača. Tko će platiti dodatno osposobljavanje za znanje hrvatskog jezika te tko će prisiliti ljude koji rade već duže vrijeme kod nas da sada odjednom moraju krenuti u školu kako bi naučili novi jezik, pita se naš sugovornik.
Zbog scene s didom u dućanu reagirala domaća udruga: ‘Jesmo li ponizili hrvatski jezik’
„To je problem s pekarskim radnjama i lancima gdje je problem s radnicima koji i znaju engleski jezik, ali nisu pokazali želju da nauče i hrvatski jezik. To znači da će u narednom razdoblju u sklopu svog boravka i nakon radnog vremena učiti hrvatski jezik, što će stvoriti i probleme kod samih poslodavaca. To zapravo potrošače ne zanima, to nije njihov problem. To je problem poslodavaca i svih strukovnih udruga koji će morati sjesti zajedno s nadležnim tijelima vlasti, razgovarati o tome kako će se to riješiti. No činjenica je da je potrošačima ova situacija došla do grla samim time što se moramo služiti stranim jezikom da bi se sporazumjeli. Često puta se ni ne možemo sporazumjeti, jer strani radnici ne žele naučiti hrvatski jezik“, smatra Kelemen.
Dodaje kako se potrošači žale na dnevnoj bazi, no dio građana nakon što su progovorili o ovo temi ih je, kaže naš sugovornik, optužio za mržnju, rasizam, ksenofobiju te da će ovakvim načinom izazvati krizu na tržištu rada. „Ustav propisuje da je hrvatski osnovni jezik u Hrvatskoj, a latinica osnovno pismo. Mi razumijemo potrebu stranih radnika da rade u Europskoj uniji, razumijemo da imaju puno bolje uvjete rada u Hrvatskoj nego u svojoj zemlji, ali potrošača to ne zanima kada stane pred policu ili na blagajnu, u restoranu, a djelatnik ne zna hrvatski jezik“, kaže naš sugovornik.
Objava Sve više se priča o tome da će strani radnici morati učiti hrvatski: ‘Potrošačima je došlo do grla’ pojavila se prvi puta na Zagreb.info.
Pročitajte više na Zagreb.info
