Winston Churchill jednom je duhovito ustvrdio da je gin-tonik spasio više života i umova Engleza nego svi liječnici u Carstvu. Premda njegove riječi treba uzeti s dozom pretjerivanja, činjenica je da je ovaj osvježavajući napitak postao jedan od najprepoznatljivijih simbola britanske kulture. Korijeni gin-tonika sežu u 19. stoljeće, kada je britanska mornarica u kolonijalnoj Indiji distribuirala tonik bogat kininom kako bi zaštitila posadu od malarije.
Izvorna tonik voda bila je izrazito gorka, zbog čega je mornarima predstavljala izazov. Kako bi potaknuli njezinu konzumaciju, britanski su je admirali počeli miješati sa šećerom, limetom, vodom i ginom. Tako je, gotovo slučajno, nastao jedan od najpopularnijih koktela današnjice.
Iako se više ne pripisuje nikakvim ljekovitim svojstvima, stručnjaci danas gin-tonik ipak vide kao razumniju opciju za one koji već planiraju piti alkohol. Prema nutricionistima potpuno odricanje od alkohola mnogima nije realno, pa prelazak na pića s manje kalorija može biti pragmatičan korak. Gin, kao bistro piće, sadrži manje kalorija od vina i znatno manje od piva, a uz to manje napuhuje.
Manje kalorija
Jedna mjera gina ima oko 50 kalorija, dok 200 mililitara laganog tonika dodaje tek 30-ak, zbog čega prosječni gin-tonik ostaje ispod granice od 100 kalorija. Za usporedbu, čaša vina sadrži oko 130 kalorija, a pola litre piva i do 300. Nutricionisti ističu i da gorčina biljnih aroma u ginu usporava tempo ispijanja. No upozoravaju kako zaslađene miješalice potpuno poništavaju taj zdraviji efekt, dramatično podižu razinu šećera i potiču kasnonoćne napadaje gladi.
No stručnjaci naglašavaju da moderne tonik vode sadrže tek tragove kinina te nemaju nikakva antimalarijska svojstva. Za stvarnu zaštitu trebalo bi, teoretski, popiti nezamislivih 14 gin-tonika svaka tri sata.
Popularan mit je i taj da je gin bogat antioksidansima zbog borovica koje se koriste u njegovoj proizvodnji. Iako borovice doista sadrže flavonoide, vitamin C i protuupalna svojstva, njihova je količina u jednoj čašici gina premala da bi pružila ikakvu zdravstvenu korist. Stručnjaci zato jednoglasno poručuju: ne postoji sigurna razina konzumacije alkohola. Ako se već pije, preporučuju započeti s dva omiljena pića, potom prijeći na bezalkoholne alternative i piti vodu između svakog alkoholnog pića.
Objava Stručnjaci razbili mit: Omiljeno piće mnogih Hrvata manje je štetno nego mislite pojavila se prvi puta na Zagreb.info.
Pročitajte više na Zagreb.info
