Veća interakcija među djecom, bolja koncentracija i pad digitalnog vršnjačkog nasilja, pozotivne su promjene koje su uslijedile nakon što je Grad Zagreb dao preporuku za sto osnovnih škola u gradu da uvedu zabranu mobitela, a ostatak škola to tek planira.
“Većina djece brzo se prilagodila novim pravilima, a prema riječima nastavnika škola je bučnija, ali pozitivno, jer više nije pogled usmjeren u ekran već u sugovornika”, ozkavila je zamjenica gradonačelnika Danijela Dolenec na konferenciji za medije.
Naime, početkom ove školske godine osnovne škole dobile su navedenu preporuku, a 27. listopada provedena je anketa kako bi se vidjelo kako ide provedba. Tom prigodom je zamjenica gradonačelnika rekla kako se pozitivni učinci mogu podijeliti u tri cjeline: veća socijalna interakcija među učenicima, bolja kvaliteta nastave i akademskih rezultata te manje digitalnog nasilja među djecom. Ipak, iako je ovo nazvala važnim korakom, smatra kako se time ne rješava cijeli problem.
‘Cilj nije zabrana radi zabrane’
Saborska zastupnica Možemo! Ivana Kekin predstavila je Prijedlog Zakona o digitalnoj zaštiti djece. Tim bi se Zakonom i na nacionalnoj razini uređivalo korištenje mobilnih uređaja u osnovnim školama, što bi značilo da djeca i dalje mogu donijeti mobitel u školu, no da ga po dolasku moraju isključiti i pohraniti na sigurno mjesto.
Ovime se žele stvoriti uvjeti za učenje, razgovor i socijalizaciju umjesto gledanja u ekran. Opravdano bi bilo koristiti mobilne uređaje samo u slučaju medicinskih potreba, jer cilj nije zabrana radi zabrane, već zaštita fokusa, pažnje i međusobnih odnosa učenika, naveli su.
Drugi prijedlog bazira se na uvođenju obveze kojom bi škole osigurale filtrirane školske mreže, tako da školski internet u učionicama onemogućava pristup društvenim mrežama i neobrazovnim sadržajima.
Uz roditeljski prisatnak
Spominje se i sustav provjere dobi i roditeljskog pristanka za korištenje društvenih mreža, a prema njemu djeca mlađa od 15 godina bi mogla otvoriti profil samo uz izričit pristanak roditelja, pri čemu su platforme dužne uvesti učinkovite, sigurne i za privatnost neinvazivne načine provjere dobi, bez prikupljanja osobnih podataka, slanja dokumenata ili ugrožavanja privatnosti.
Zakonom bi se uspostavio sustav prevencije i reagiranja na digitalno nasilje, jer će platforme biti obvezne jasno prikazivati poruke o prevenciji nasilja, čime će se djeci omogućiti jednostavan mehanizam prijave štetnog sadržaja te ga ukloniti bez odgode, dok je država odgovorna za edukacije i psihološku podršku u školama za djecu, roditelje i učitelje.
Kekin je tako ocijenila da djeca nemaju šanse protiv algoritama društvenih mreža koji su stvoreni da ih privuku, zadrže i učine ovisnima.
‘Trećina djece žrtva je online nasilja’
“Djeca između 9 i 15 godina provode više od tri sata dnevno na ekranima i društvenim mrežama. U Hrvatskoj više od 70 posto učenika viših razreda osnovne škole provodi više od tri sata dnevno na internetu, a trećina djece žrtva je online nasilja barem jednom mjesečno, dok su četvrtina i sami počinitelji”, upozorila je.
“Ove su statistike razorne, a država dosad nije imala nikakav zakon koji bi djecu štitio u digitalnom prostoru. Digitalni svijet ne smije biti divlji zapad djetinjstva nego prostor zdravog razvoja, kreativnosti i međusobne povezanosti, ali samo ako postavimo jasna pravila koja čuvaju ono najvažnije: dječju pažnju, samopoštovanje i mentalno zdravlje”, poručila je Kekin.
Objava Sto škola u Zagrebu ima zabranu mobitela: ‘Većina djece brzo se prilagodila’ pojavila se prvi puta na Zagreb.info.
Pročitajte više na Zagreb.info
