Partenon je najslavniji i najprepoznatljiviji spomenik antičke Grčke, smješten na vrhu atenskog Akropolja. Ova veličanstvena hramovna građevina posvećena božici Ateni, zaštitnici grada Atene, predstavlja vrhunac doranskog stila arhitekture i simbol grčke kulture, moći i umjetnosti 5. stoljeća prije Krista. Izgradnja Partenona započela je 447. godine pr. Kr. pod vodstvom atenskog državnika Perikla, koji je želio obnoviti Akropolj nakon razaranja tijekom Perzijskih ratova.
Hram su projektirali arhitekti Iktin i Kalikrat, dok je za kiparsku dekoraciju bio zadužen slavni kipar Fidija, autor golemog kipa božice Atene Parthenos koji je nekada stajao u unutrašnjosti hrama. Partenon je građen od penteličkog mramora i dovršen je oko 438. godine pr. Kr. Iako su ukrasi na njemu dovršeni nekoliko godina kasnije. Građevina ima klasične doranske proporcije – pravokutna je, s osam stupova na pročelju i sedamnaest s bočnih strana.
Iako se na prvi pogled čini da je savršeno simetričan, Partenon ima brojne suptilne zakrivljenosti i korekcije perspektive koje stvaraju optičku iluziju savršenstva. Primjerice, stupovi se blago naginju prema unutra, a podnica hrama je blago zakrivljena prema gore. Unutrašnjost hrama bila je podijeljena u dvije glavne prostorije. Veću na istočnoj strani, gdje se nalazio kip Atene i manju na zapadu, vjerojatno korištenu kao trezor. Kip Atene bio je visok gotovo 12 metara, izrađen u tehnici krizelefantine – kombinaciji zlata i bjelokosti – i predstavljao je božicu s oklopom, štitom i Nikom u ruci.
Partenon je bio ukrašen bogatim reljefima i skulpturama
A oni su prikazivali mitološke prizore poput bitke Lapita i Kentaurâ, borbe s Amazonkama, gigantomahiju – u grčkoj mitologiji epska bitka između bogova s Olimpa i Giganta – divovskih bića rođenih iz Geje (Zemlje) i Uranove krvi) te povorku Panatenejskog festivala – prikaz atenskog društva u njegovo zlatno doba. Danas su mnogi ti reljefi poznati kao “Elginovi mramori”, jer ih je početkom 19. stoljeća u Englesku odnio lord Elgin. Dodajmo da su oni trenutno izloženi u Britanskom muzeju, što izaziva stalne kulturne prijepore.
Tijekom svoje povijesti Partenon je imao različite namjene. Bio je hram, bizantska crkva, ali i džamija pod osmanskom vlašću. Spomenimo i da je teško oštećen 1687. godine kada je eksplodirao skladišteni barut tijekom napada Mlečana. Unatoč oštećenjima, Partenon je do danas ostao ključni simbol klasične civilizacije i temelj europske kulturne baštine.
Danas se Partenon nalazi pod zaštitom UNESCO-a i podložan je pažljivoj restauraciji. Ukratko, posjet Akropolju i Partenonu smatra se nezaobilaznim iskustvom za sve posjetitelje Atene jer pruža jedinstveni uvid u duh, umjetnost i arhitekturu antičke Grčke, čiji je utjecaj još uvijek prisutan u suvremenom svijetu. Više o ovoj građevini možete doznati na Wikipediji.
VIDEO | Secrets of the Parthenon
Pročitajte više na Zgportal.com
