Pomrčina Mjeseca jedan je od najljepših i najzanimljivijih astronomskih fenomena koje možemo promatrati golim okom. A ovaj događaj nastaje kada se Zemlja nađe točno između Sunca i Mjeseca te pritom zaklanja sunčevu svjetlost, bacajući svoju sjenu na Mjesec. Za razliku od pomrčine Sunca, koja je vidljiva samo na određenim dijelovima Zemlje i traje relativno kratko, pomrčina Mjeseca može se promatrati s bilo kojeg mjesta na noćnoj strani planeta, a traje duže. Upravo zbog svoje dostupnosti i spektakularnog izgleda, ovaj fenomen privlači pozornost ljudi još od davnih vremena.
A kako uopće nastaje pomrčina Mjeseca? Naime, Mjesec se kreće oko Zemlje, dok se oba nebeska tijela kreću oko Sunca. Kada se dogodi da se njihova tri tijela savršeno poravnaju, nastupa pomrčina. Postoje dvije glavne vrste: djelomična pomrčina, kada samo dio Mjeseca ulazi u Zemljinu sjenu te potpuna pomrčina, kada cijeli Mjesec uđe u umbru, odnosno tamnu središnju sjenu Zemlje. Tu je i polusjena (penumbra), u kojoj Mjesec samo blago potamni, a taj efekt je ponekad teško primjetiti golim okom.
No, najpoznatiji prizor kod potpune pomrčine jest tzv. “krvavi Mjesec”. Tada Mjesec poprima crvenkastu ili bakrenu nijansu. Razlog tome leži u Zemljinoj atmosferi, koja raspršuje sunčeve zrake. Plava svjetlost se više raspršuje, dok crvena prolazi dalje i lomi se kroz atmosferu pa upravo ta crvenkasta svjetlost dolazi do Mjeseca i obasjava ga. Ovaj fenomen sličan je onome zbog kojeg su zalasci i izlaci Sunca crveni.
Pomrčinu Mjeseca možete promatrati i golim okom
Naime, nije vam potrebna nikakva posebna oprema. Dovoljno je pronaći tamno mjesto s dobrim pogledom na nebo. Ipak, dalekozor ili teleskop mogu dodatno otkriti ljepotu površine Mjeseca tijekom sjene. U prošlosti, pomrčine su često izazivale strah i bile predmet različitih mitova i vjerovanja. U mnogim kulturama smatrale su se lošim predznakom, dok su druge u njima vidjele znakove bogova. Danas, zahvaljujući astronomiji, razumijemo prirodu ovih događaja i promatramo ih s divljenjem, a ne sa strahom.
Dodajmo, pomrčine Mjeseca imale su veliku ulogu u razvoju znanosti. Još u starom vijeku, grčki filozof Aristotel zaključio je da je Zemlja okrugla jer je tijekom pomrčine njezina sjena na Mjesecu uvijek kružnog oblika. Astronomi i danas koriste pomrčine za proučavanje sastava Zemljine atmosfere i dinamike nebeskih tijela. Osim toga, ovakvi događaji potiču interes javnosti za astronomiju i približavaju znanost široj populaciji.
Pomrčina Mjeseca, dakle, nije samo prirodni fenomen, već i svojevrsni most između prošlosti i sadašnjosti, znanosti i kulture. Dok su naši preci u ovakvim prizorima vidjeli božanske poruke, mi danas u njima vidimo priliku za razumijevanje svemira i vlastitog položaja u njemu. Ipak, čarolija ostaje ista. Svaki put kad se na nebu pojavi “crveni Mjesec“, ostajemo zadivljeni njegovom ljepotom.
10 zanimljivosti o pomrčini Mjeseca:
- Pomrčina Mjeseca uvijek se događa u vrijeme punog Mjeseca.
- Potpuna pomrčina može trajati i do 1 sat i 40 minuta.
- Ne događaju se svaki mjesec jer se orbita Mjeseca blago naginje u odnosu na orbitu Zemlje.
- “Krvavi Mjesec” nije službeni znanstveni pojam, već popularni naziv za crvenkast izgled tijekom pomrčine.
- Pomrčina Sunca i Mjeseca uvijek se događaju u paru – unutar dva tjedna.
- Aristotel je pomoću pomrčine zaključio da je Zemlja okrugla.
- U nekim kulturama vjerovalo se da pomrčina označava dolazak nesreće ili bolesti.
- Moguće je da se u jednoj godini dogodi do sedam pomrčina – kombinacija sunčevih i mjesečevih.
- Za razliku od pomrčine Sunca, pomrčina Mjeseca sigurna je za promatranje bez ikakve zaštite očiju.
- Sljedeće potpune pomrčine često se unaprijed precizno izračunavaju, zahvaljujući orbitalnoj mehanici.
VIDEO | Blood Moon Lunar Eclipse, Solar Eclipse & Saturn Opposition | Juno & 3I/ATLAS
Pročitajte više na Zgportal.com
