U posljednje vrijeme sve češće svjedočimo slučajevima u kojima čitamo kako će osoba tužiti drugu zbog onoga što napiše na društvenim mrežama. Komentari koji su nekad smatrani bezazlenim ili dio slobode izražavanja danas mogu imati ozbiljne pravne posljedice. Tužbe za uvredu, klevetu ili povredu ugleda postaju sve učestalije, a granica između mišljenja i štetne izjave sve je tanja.
Nakon gostovanja u emisiji „Nedjeljom u 2“, poznata zagrebačka influencerica našla se na meti brojnih kritika. Negativni komentari ispod objave na profilu „Mamin blog“ potaknuli su je na drastičan potez. Kristina Kovačević Hitrec je na svom Facebook profilu izdvojila nekoliko komentara u kojima su na njen račun iznesene teške optužbe.
Takvi su je komentari izrazito razljutili, pa ih je javno objavila i najavila pravne korake protiv autora. Poručila je da će „gospođi iz komentara i susjedi s trećeg kata“ podnijeti tužbu za klevetu te dodala kako komentari jesu obrisani, ali da ovoga puta neće stati, jer se, kako kaže, slične situacije već ranije događale.
Kleveta je kleveta
Što je sve pravno moguće u situacijama kada vas netko kleveće ili iznosi neistine na društvenim mrežama pitali smo u Odvjetničkom društvu Krsnik & partneri. Dakle, jedan od prvih koraka je utvrditi radi li se o kleveti, odnosno što se u pravnom smislu smatra klevetom na društvenim mrežama. Kazneno djelo klevete opisano je u čl. 149. Kaznenog zakona te navodi: (1) Tko pred drugim za nekoga iznese ili pronese neistinitu činjeničnu tvrdnju koja može škoditi njegovoj časti ili ugledu, znajući da je neistinita, kaznit će se novčanom kaznom do tristo šezdeset dnevnih iznosa. (2) Tko djelo iz stavka 1. ovoga članka počini putem tiska, radija, televizije, računalnog sustava ili mreže, na javnom skupu ili na drugi način zbog čega je ono postalo pristupačno većem broju osoba, kaznit će se novčanom kaznom do petsto dnevnih iznosa, pojašnjavaju u Odvjetničkom društvu Krsnik & partneri.
„Kazneno djelo klevete čini onaj tko pred drugim za nekoga iznese ili pronese neistinitu činjeničnu tvrdnju koja može škoditi njegovoj časti ili ugledu, znajući da je neistinita (svijest počinitelja koja ukazuje na namjeru), dok kvalificirani oblik tog kaznenog djela čini onaj tko djelo klevete počini putem tiska, radija, televizije, računalnog sustava ili mreže, na javnom skupu ili na drugi način zbog čega ono postane dostupno većem broju osoba. Klevetnička izjava može biti usmena, pisana, posredna preko tehničkih pomagala. Sadržaj izjave mora biti neka činjenica i ta izjava mora biti takva da je podobna da šteti časti ili ugledu druge osobe.
Pa tako, ukoliko izjava ima obilježja kaznenog djela klevete, osoba podliježe kaznenom progonu po privatnoj tužbi neovisno na koji zakonom predviđeni način je izjava dana pa i ako je izjava napisana ili obavljena putem društvenih mreža“, pojašnjavaju u odvjetničkom društvu.
Komentari se mogu okarakterizirati kao neprimjereni
Postavlja se pitanje jesu li komentari poput primjerice, maltretira cijelu školu”, „djeca pogubljena“, „jezivo”, dovoljni da se pokrene tužba za klevetu. Naime, mnogi smatraju da je objava internetu, odnosno društvenim mrežama nešto što je neutuživo. No, tome baš i nije tako.
„Komentar poput „maltretira cijelu školu” mogao bi potpadati pod obilježja kaznenog djela klevete u slučaju da osoba koja je takvu izjavu iznijela ili prenijela znala da je takva izjava neistinita. Također, važno je naglasiti, a u primjeru ovakvog komentara, kako su važne i okolnosti, tko je takvu izjavio napisao ili objavio, je li takva izjava navedena u komentaru ispod članka ili kao samostalna objava s dodatnim tekstom i slično. Za svaki takav komentar, uz komentar potrebno je uzeti u obzir i sve okolnosti slučaja. Također, treba utvrditi na koga se odnosi taj komentar, jer bi upravo ta osoba treba podnijeti privatnu tužbu. Općenito navođenje komentara bez preciziranja na koju osobu se oni odnose ne bi predstavljalo kazneno djelo klevete.
U odnosu na komentare poput „djeca pogubljena i „jezivo“ takvi komentari ne bi potpadali pod obilježja kaznenog djela klevete obzirom su općeniti komentari te nisu usmjereni na određenu osobu. Dakle, takvi komentari se mogu okarakterizirati kao neprimjereni, no njima se ne čini kazneno djelo“, pojašnjavaju u Odvjetničkom društvu Krsnik & partneri.
Brisanje komentara ne rješava problem
Jedan od načina na koji se oni koji pišu komentare štite je i brisanje istih. U takvoj situaciji u Odvjetničkom društvu Krsnik & partneri kažu kako se kazneni postupak može pokrenuti i ako su komentari izbrisani samo u slučaju da postoje dokazi da su ti komentari postojali (npr: „screenshot”, kopiranje url adrese, identificiranje svjedoka koji su svjedočili kleveti itd.).
Dio komentara je upućena s lažnih profila, odnosno osoba koje se skrivaju kako se ne saznao njihov identitet te kako bi mogli napadati bez posljedica. U slučaju da osoba smatra da je žrtvom kaznenog djela klevete i da za to ima dokaze, tada osoba podnosi privatnu tužbu u kojoj opisuje činjenično stanje i prilaže sve dokaze kojima potvrđuje svoje navode. U slučaju da se radi o lažnom profilu, postoje sredstva i načini kojima može pokušati otkriti tko je stvarna osoba iza lažnog profila, pojašnjavaju u Odvjetničkom društvu Krsnik & partneri.
„No, takve dokazne radnje treba predložiti u privatnoj tužbi te u konačnici i sud mora naložiti njihovu provedbu. Ako je počinitelj koristio lažni profil ili pseudonim, to znatno otežava identifikaciju počinitelja i pokretanje kaznenog postupka, no nije nemoguće otkriti počinitelja. Same platforme društvenih mreža i pružatelja internetskih usluga mogu pružiti podatke koji mogu olakšati pronalazak počinitelja, odnosno, identifikaciju korisnika profila. Međutim, kao što je prethodno i spomenuto, do takvih podataka se dolazi uz pomoć suda i temeljem naloga suda“, pojašnjavaju naši sugovornici.
Postupak se vodi protiv osobe koja je napisala klevetu
Ako se osoba odluči na tužbu, tu ima posla, naime treba prikupiti sve dokaze toj tužbi, poput screenshotova, linkova, pa čak i svjedoka. Kako pojašnjavaju u Odvjetničkom društvu Krsnik & partneri u slučaju da se radi o kaznenom djelu klevete počinjenom na način predviđen člankom 149. stavkom 1. Kaznenog zakona, u tom slučaju dokazivanje ovisi o okolnostima u kojima je nešto izrečeno. Dakle, ako je izrečeno pred više ljudi tada su ti ljudi svjedoci.
„U slučaju da se radi o „riječi protiv riječi” bez svjedoka i tada se može pokrenuti kazneni postupak. U slučaju da se radi o kaznenom djelu klevete počinjenom na jedan od načina opisan u članku 149. stavku 2. tada je potrebno prikupiti što više dokaza i to: slike zaslona (screenshot), linkove na članke/objave, svjedoke, slike zaslona (screenshot) profila koji su takve komentare/izjave pisali, kako bi se lakše otkrio pravi identitet počinitelja“, kažu naši sugovornici.
Nerijetko se može pročitati kako neka osoba najavljuje kako će tužiti ne samo originalne pisce komentara ili postova, već i one koji šire te netočne informacije. U slučaju da je klevetnička izjava iznesena ili prenijeta većem broju osoba tada će se osoba kazniti prema članku 149. stavku 2. Kaznenog zakona, kažu u Odvjetničkom društvu Krsnik & partneri. „U slučaju da je takva izjava ako je napisana i javno objavljena podijeljena ili proširena dalje, kazneni postupak pokrenut će se protiv one osoba koja je tu izjavu napisala i objavila, a ne i protiv svih koji su takvu izjavu podijelili. Oni koji su podijelili ne moraju znati da se radi o klevetničkoj izjavi već dijele takvu objavu, tekst, status i slično iz nekih svojih osobnih razloga. Dakle, postupak će se pokrenuti u odnosu na onu osobu koja je iznijela ili pronijela klevetničku izjavu“, zaključuju u u Odvjetničkom društvu Krsnik & partneri.
Objava Odvjetnik objasnio što poduzeti ako vas vrijeđaju na internetu: ‘Čak i ako je lažni profil’ pojavila se prvi puta na Zagreb.info.
Pročitajte više na Zagreb.info
