Za vlasnike solarnih elektrana od 1. siječnja se ukida mogućnost kompenzacije preuzete i predane električne energije po istoj cijeni, takozvani “net metering”. Prema novom modelu građani će energiju koju preuzimaju iz mreže plaćati po punoj cijeni, dok će se njihov višak proizvedene energije otkupljivati znatno jeftinije.
Maja Pokrovac (OIEH) kaže da se taj model uvodi zbog usklađivanja s europskom praksom, ali Hrvatska za to još nije spremna. Naime, Sunce je 2025. prvi put postalo postalo najveći pojedinačni izvor električne energije u Europskoj uniji. Hrvatska je, iako po potencijalu u samom europskom vrhu, po korištenju sunčeve energije je pak pri samom dnu europskih zemalja.
“Ovogodišnji lipanj bio je prvi mjesec u povijesti u kojem je sunce bilo najveći izvor električne energije u EU, ali unatoč određenom napretku posljednjih nekoliko godina, Hrvatska se i dalje nalazi pri dnu europskih zemalja po korištenju solarne energije”, rekla je Hini programska voditeljica Greenpeace Hrvatska Petra Andrić. Poručuje da Hrvatska može imati 100 posto obnovljivu električnu energiju do 2030., prvenstveno ulaganjem u energiju sunca i vjetra te prijenosnu mrežu.
‘Situacija je alarmantna’
“Stvarna energetska neovisnost ne postiže se ulaganjima u daljnje proširenje plinske infrastrukture već sva nova ulaganja treba usmjeriti u energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije, pogotovo energiju sunca. U tom procesu treba građanima omogućiti da sudjeluju”, poručuje Andrić.
Direktorica Obnovljivih izvora energije Hrvatske Maja Pokrovac napominje da od približno 33 tisuće solarnih elektrana u Hrvatskoj, oko 80 posto čine krovni sustavi kućanstava, što pokazuje da su građani prepoznali vrijednost vlastite proizvodnje energije. Međutim, kada se pogleda instalirana snaga po stanovniku, “situacija je alarmantna”, s prosječnih 244 W po stanovniku Hrvatska je predzadnja u EU. Samo je Slovačka slabija od nas, dok je europski prosjek triput veći, oko 755 W.
Pokrovac kaže da je razlog tomu što u Hrvatskoj praktički nema velikih solarnih projekata. “Na prijenosnoj mreži danas imamo samo 8 solarnih elektrana, ukupne snage oko 120 MW, dok u drugim državama upravo ti veliki projekti nose glavninu tranzicije”. Problem vidi “u sporom i dugotrajnom ishođenju dozvola, u vrlo sporom prihvaćanju novih tehnologija i, posljednjih godina, u najizrazitijoj prepreci – pristupu prijenosnoj mreži.”
‘Uvozimo mađarsko sunce’
Upozorila je kako se već tri godine čeka da Hrvatska energetska regulatorna agencija odluči koliko košta priključenje na prijenosnu mrežu. Od proizvođača se traži da unaprijed financiraju izgradnju državne elektroenergetske mreže. To je model koji Europa napušta, strateška infrastruktura se najprije gradi kao javni sustav, a korisnici je onda plaćaju kroz naknade.
Posljedice tih prepreka su da Hrvatska uvozi i do 30 posto električne energije, osobito ljeti, kada bi solarna proizvodnja trebala biti najveća. Najveći dio uvoza dolazi iz Mađarske, zemlje koja je u posljednjih pet godina izgradila 5,5 GW novih solarnih kapaciteta, dok je Hrvatska u istom razdoblju instalirala oko 1 GW (danas imamo 1,2 GW).
“Drugim riječima, uvozimo mađarsko sunce, iako naše jače sja”, ističe Pokrovac. Smatra da bi odmah ubrzalo projekte i smanjilo našu ovisnost o uvozu energije brža provedba zakona, jasna pravila za baterije te puna implementacija europske direktive koja obnovljive izvore energije stavlja u kategoriju “prevladavajućeg javnog interesa”. To znači da se dozvole za projekte moraju izdati u dvije godine, a na područjima gdje se gradnja može ubrzati, poput napuštenih kamenoloma ili zatvorenih odlagališta otpada u roku od jedne godine. “U Hrvatskoj za veće projekte u praksi treba sedam do deset godina, što je neodrživo. Tu direktivu smo trebali implementirati najkasnije do polovice ove godine i već smo dobili službenu opomenu iz Bruxellesa”, kaže Pokrovac.
Objava Od 1. siječnja novi udarac na džepove građana: ‘Hrvatska za to još nije spremna’ pojavila se prvi puta na Zagreb.info.
Pročitajte više na Zagreb.info
