Biodizel je obnovljivo tekuće gorivo proizvedeno iz biljnih ulja, životinjskih masti ili recikliranih ulja za kuhanje. Za razliku od fosilnog dizela koji se dobiva iz nafte, biodizel se proizvodi kemijskim procesom transesterifikacije. U tom postupku ulja i masti reagiraju s alkoholom (najčešće metanolom) uz prisustvo katalizatora, pri čemu nastaju metil esteri masnih kiselina – to je biodizel – te nusproizvod glicerol.
Jedna od najvećih prednosti biodizela je to što se može koristiti u postojećim dizelskim motorima bez velikih prilagodbi, posebno kada se miješa s običnim dizelom. Najčešći oblik mješavine je B20 (20% biodizela i 80% fosilnog dizela), dok B100 označava 100% biodizel. Ovisno o vrsti i kvaliteti proizvodnje, biodizel može značajno smanjiti emisiju ugljičnog dioksida i čestica u usporedbi s fosilnim gorivima.
Ekološki aspekt biodizela posebno je važan jer se ugljik koji se oslobađa njegovim izgaranjem u velikoj mjeri nadoknađuje ugljikom koji biljke upijaju tijekom rasta. To znači da biodizel ima manji neto utjecaj na stakleničke plinove. Osim toga, biodizel je biorazgradiv i netoksičan, što smanjuje rizik od onečišćenja okoliša u slučaju izlijevanja.
Sirovine za biodizel variraju ovisno o regiji
U Europi se najčešće koristi uljana repica, u SAD-u soja, dok se u tropskim područjima koristi ulje palme ili jatrofe. Sve popularnije je i korištenje otpadnog jestivog ulja, čime se smanjuje problem odlaganja i zatvara kružni tok iskorištavanja resursa. Međutim, važno je naglasiti da proizvodnja biodizela iz jestivih usjeva može otvoriti etička pitanja o konkurenciji između proizvodnje hrane i goriva.
Spomenimo i da biodizel ima nešto drugačija svojstva od fosilnog dizela. Naime, on ima veću viskoznost i nešto nižu energetsku vrijednost, što može malo smanjiti snagu i potrošnju goriva u nekim vozilima. Također, pri niskim temperaturama može se zgušnjavati pa je potrebna pažnja u zimskim uvjetima. Ipak, uz pravilno skladištenje i korištenje sezonski prilagođenih mješavina, ti problemi se mogu ublažiti.
Ovo biogorivo pridonosi energetskoj neovisnosti
Na globalnoj razini biodizel ima potencijal igrati važnu ulogu u tranziciji prema održivim izvorima energije. Tako mnoge države potiču njegovu proizvodnju i korištenje kroz subvencije, porezne olakšice i zakonske obveze miješanja s fosilnim gorivima. Dugoročno gledano, njegova proizvodnja može pridonijeti energetskoj neovisnosti, potaknuti lokalnu poljoprivredu i smanjiti negativne posljedice korištenja fosilnih goriva.
Iako biodizel nije savršeno rješenje i neće u potpunosti zamijeniti fosilna goriva, njegova upotreba predstavlja važan korak prema smanjenju emisija i prelasku na čišći i održiviji energetski sustav. A u kombinaciji s drugim obnovljivim izvorima energije i elektrifikacijom prometa, biodizel može biti dio mozaika rješenja za klimatske promjene.
10 zanimljivosti o biodizelu
- Biodizel otapa naslage u spremnicima goriva pa može začepiti filtere prilikom prvih korištenja.
- Može se proizvesti kod kuće u malim količinama, ali proces zahtijeva oprez i znanje.
- Biodizel ima višu točku paljenja od fosilnog dizela, što ga čini sigurnijim za skladištenje.
- U nekim zemljama koristi se i kao mazivo za strojeve.
- Miris ispušnih plinova biodizela često podsjeća na prženu hranu.
- Biorazgradiv je za manje od mjesec dana, dok nafti trebaju godine.
- Boeing i Airbus testirali su biodizel u zrakoplovnim motorima.
- Prvi dizelski motor koji je konstruirao Rudolf Diesel radio je na ulje od kikirikija.
- Biodizel može smanjiti emisiju čestica i do 50 posto.
- U SAD-u i Europi postoje standardi (ASTM D6751, EN 14214) koji osiguravaju njegovu kvalitetu.
VIDEO | Biodiesel: The afterlife of oil
Pročitajte više na Zgportal.com
