Iz publike je stiglo pitanje kako pronaći prijatelje i ljubav u doba interneta. “Kada vidim djecu sa slušalicama, to mi je znak da su usamljena”, ističe Roth Jelisavčić. Šebek kaže – izađite iz osjećaja sigurnosti i udobnosti doma. “Strašno je reći ‘volim te’, strašno je izaći među ljude, ali to je jedini način”, ističe. U nastavku više o ovoj temi…
Na konferencija “AI & Čovjek: Novo normalno”, koja se danas održava u Zagrebu, u organizaciji medijske kuće Motus Media, razgovara se o granicama i mogućnostima partnerstva s umjetnom inteligencijom, o njezinoj ulozi u svakodnevici, te o promjenama koje već danas oblikuju obrazovanje, tržište rada i naš svakodnevni život.
U panel raspravi “Obrazovanje 2.0. u doba AI-ja” sudjeluju izv. prof. dr. sc. Marko Horvat, Zavod za primijenjeno računarstvo, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i računarstva, Marija Roth Jelisavčić, psihologinja, X. Gimanzija Ivan Supek te Vanja Šebek, pročelnik Odjela za digitalni marketing, Sveučilište Algebra Bernays. Moderator je Maro Alavanja, suosnivač i direktor tvrtke Narativ komunikacije.
“Imamo puno needuciranih profesora koji ne prepoznaju korištenje tehnologije, a ni studenti je ne znaju. Trebamo to sve restrukturirati”, ističe na početku Šebek. Prof. Horvat kaže kako je online nastava manje kvalitetna od kontakt nastave.
View this post on Instagram
Komplicirana dokumentacija
“Vi danas možete imati star, jeftin laptop i koristiti tehnologiju koja košta milijarde dolara. Imamo izvrsnu priliku, koristimo te stvari besplatno. Svaki puta kada izgovorite AI besmislicu, video s mačkama ili sebe na Baliju, potrošili ste Googleu 5 dolara, a od toga nemate nikakve koristi. To vuče na tzv. ”dot com boom” kada se sve ispuhalo jer stranice nisu imale dodatnu vrijednost.
No, studenti površno koriste jer razgovaraju s botovima kao mi danas. To nije kvalitetno, treba imati prompt inženjering kako bi se znalo postaviti pitanje. Napravio sam obrazovni tečaj “kako koristiti prompt inženjering za izradu kolegija”, dostupan preko SRCE-a, svakome može biti koristan. Dokumentacija je dostupna, ali je komplicirana, na engleskom…” ističe Horvat.
Roth Jelisavčić kaže kako je u obrazovanju jedina reforma prošla – “nabava novih računala”. “Učenici na mobitelu u par sekundi dolaze do svih informacija. Njima ne treba nova tehnička oprema nego signal. Naglašavam to da ne treba demonizirati bilježnicu, ona nam služi, grafomotorika nam je sve lošija, profesori sve teže čitaju sve gori rukopis učenika, to je posljedica tehnologije. Jedna škola pohvalila se da nema papira, a olovke, a veza između ruke i mozga uspostavlja se pisanjem”, kazala je dodavši da je bilježnica važan alat. “Idemo u smjeru nove tehnologije, AI je tu, na nama je kako to pohvatati”, zaključila je. Komentirala se i izjava Elona Muska da za 20 godina možda više nećemo morati raditi.
Nova zanimanja
“Moramo se prilagođavati, cijeli svijet. U IT sferi se događa, u SAD-u, velika otpuštanja stručnjaka. Ali imamo i stvaranje novih zanimanja, vibe coding ili kako sam ja preveo intuitivno programiranje, to je u trendu. Kroz razgovor s chat botom moguće je napraviti od ideje do aplikacije. Ona će, naravno, biti puna grešaka, ne može biti 100 posto točno, to joj je ugrađeno u srž, te halucinacije.
Morat će postojat ljudi koji će biti obrazovani i moći razumjeti i prepoznati te pogreške. Morat će u tisućama linija koda uočiti greške. Ranije smo mogli napraviti za vikend dijagram, a sada možemo trideset tisuća linija koda i pokazati prototip. No, on je pun grešaka. U zadnje dvije godine nisam zadovoljan kako ChatGPT generacije upisuju fakultete. Započnemo s fotografijom na kojoj je 80 studenata, završimo na sedam, ili četiri od 130… Zašto?
Jer se tehnologija gleda kao Aleksandrijska knjižnica, svi misle da će informacije dolaziti iz stroja i da nam ne treba fakultet. To je jako pogrešno, a propagira se kroz dio medija, pogotovo u SAD-u, da nam fakulteti više nisu potrebni. A potrebni su više nego ikada, no ljudi su skloni brzim rješenjima. Pada interes za formalnim obrazovanjem”, kazao je profesor Horvat.
Vraćanje papiru
Roth Jelisavčić ističe kako se veliki sustavi teško i sporo mijenjaju. “Male skupine, izolirani otoci entuzijazma, postat će prisutni, a sustav zasad kaska. Pojedinac je taj koji treba nešto isturiti. Na početku smo se svi pravili da ne koristimo ChatGPT. Nije problem korištenja modela, možemo ga koristiti za stvari koje su nam u školama bile opterećenje, poput administracije i pripreme. Sada imamo vremena za druge stvari. Svoje kolege vidim kao entuzijaste posvećene tom poslu, iako to nije primamljivo zanimanje. Misle da ako koriste ChatGPT ne odrađuju sve. Smiju koristiti, neka on odradi svoje, a vi napravite ono što ChatGPT ne može. On ima informacije, u roku od par sekundi producirat će ono što ste zadali, ali ne može znati kako baratati informacijama i nema ljudskost. Iako, čudim se kako sve to brzo napreduje”, kaže.
Šebek kaže kako su modeli napravljeni tako da se mogu strukturirati i ‘trenirati’. “Uvijek tražite izvore i ne tražite da vam modeli stvaraju novo znanje. Oni ne mogu kritički promišljati, mogu dati manje ili više korisne podatke. U školama učenicima i profesorima neće biti na raspolaganju nove tehnologije još neko vrijeme, to je tako”, ističe. Dodaje da su na Algebri mnogo prije svih uveli kolegije o AI.
“Donijeli smo i kodekse ponašanja za profesore i studente, prošle godine smo na svim kolegijima strukturirano ušli u primjenu alata. Htjeli smo pripremiti studente za stvarni život. Kod mene studenti koji imaju bilježnicu dobivaju ekstra bodove. Za par tjedana svi pišu (smijeh). Mislim da se vraćamo papiru, još dugo nećemo imati umjetnu inteligenciju u pravom smislu, da obrađuje kognitivnu funkciju kao ljudski mozak. Infrastruktura AI-a će nas još neko vrijeme zadržati u ovim okvirima”, kaže Šebek.
“Korak po korak”
Horvat dodaje da je sedam do devet posto stranica Wikipedije generirano AI-em, a umjetna inteligencija “posrkala je internet i sada je teško znati što je točno”. “Modeli mogu generirati raznolika pitanja, odgovarajuće težine ili zahtjevnosti, a nastavnik provoditi test”, dao je primjer uporabe Horvat. Dodaje da je AI nastao kao web shop mladih kibernetičara koji su radili na sličnim poljima.
“Već 70 godina imamo taj krivi pojam “umjetna inteligencija”. Mi moramo imati stručnjake, nastavnike, profesore koji će procijeniti što je dobro, a što ne. Tu dolazimo do inženjeringa upita, morate znati postaviti upit kako bi u odgovoru bilo manje halucinacija. Do nekih se stvari mora doći i empirijski.
Umjetnom inteligencijom bavim se od devedesetih. Ranije je bilo dodati na kraj “uvijek duboko udahni i misli korak po korak”, pokazalo se uspješnijim od običnog pitanja. Nije šteta navesti takve nekakve dodatke na prompt, ali na kraju vam je taj upit ogroman komad teksta. Zapravo morate imati svoje bilježnice iz kojih ćete kopirati upit u razgovorni prozor”, ističe Horvat.
View this post on Instagram
Djeca sa slušalicama
Roth Jelisavčić kazuje kakva je reakcija kolega na AI. “Mislim da su u krajnostima, ista osoba se nalazi u obje krajnosti. Oduševljeni su kako brzo neke stvari mogu napraviti, a preplašeni time gdje je njihova uloga, hoće li nestati. Onda se radije drže starih obrazaca, a učenici su daleko ispred toga i tu nastaje jaz. Profesor smije pokazati ranjivost, ne znati odgovor na neko pitanje, pitati model, učenici na to dobro reagiraju. Fama je da profesor ne smije ne znati odgovor, a kad pokažu da ne znaju, pokažu svoj ljudski dio i učenici to lijepo prihvaćaju”, kaže.
Što se ‘halucinacija’ tiče, Horvat ističe da jedna generira drugu, što dovodi do petlje netočnosti, a problem je i što mnogi nekritički, bez čitanja, prosljeđuju sve – čak i pozive za događanja i mentorstva – drugima.
Iz publike je stiglo pitanje kako pronaći prijatelje i ljubav u doba interneta. “Kada vidim djecu sa slušalicama, to mi je znak da su usamljena”, ističe Roth Jelisavčić. Šebek kaže – izađite iz osjećaja sigurnosti i udobnosti doma. “Strašno je reći ‘volim te’, strašno je izaći među ljude, ali to je jedini način”, ističe.
Objava O prizoru koji stalno viđamo po Zagrebu: ‘Kada vidim djecu sa slušalicama, to mi je znak’ pojavila se prvi puta na Zagreb.info.
Pročitajte više na Zagreb.info
