U nuklearnoj elektrani ‘Vladimir Iljič Lenjin’ ili kako je poznatija svima Černobil, smještenoj oko 130 kilometara sjeverno od Kijeva, dogodila se jedna od najvećih katastrofa u povijesti. U ranim jutarnjim satima, točno u 1:23, 26. travnja 1986., eksplodirao je četvrti reaktor. Ove godine se obilježava četrdeseta obljetnica nesreće u Černobilu.
Nesreća se dogodila tijekom eksperimenta kojim se pokušalo utvrditi mogu li turbine, u slučaju nestanka vanjskog napajanja, osigurati dovoljno energije za hlađenje reaktora dok se ne uključe dizelski generatori.
Ivica Bašić, nuklearni stručnjak i bivši predsjednik Hrvatskog nuklearnog društva kaže kako je ova nesreća čitav niz nesretnih okolnosti. “Operateri su radili test na maloj snazi kada su unijeli dodatnu reaktivnost do toga da je dizajner zanemario činjenicu da je na dnu reaktorskih palica bio grafit koji je još ubrzao reakciju. Kada mi govorimo o tome, često vidim da ljudi govore nuklearna eksplozija, to nije bila nuklearna, već parna eksplozija. Zbog toga se voda u hipu pretvorila u paru i zbog prevelikog pritiska se razletio gornji plenum reaktora“, kaže Bašić.
Evakuacija se nije provela na vrijeme
Radioaktivni oblak proširio se velikim dijelom Europe, dosegnuvši čak i Irsku. Najteže su pogođene Ukrajina, Bjelorusija i Rusija, koje su primile najveći dio kontaminacije. Bašić kaže kako ne bi govori o nemaru, bio je predviđen eksperiment gašenja pumpi na niskoj snazi, koji sami po sebi je zakasnio, a to je trebalo raditi prije. Iz iskustva sa sličnom elektranom u Letoniji znalo se da postoji problem s povećanjem reaktivnosti kada padaju kontrolne palice.
“Sam projekt te elektrane nije sadržavao zaštitu zgradu, kao što imaju sve druge PVR elektrane. RBMK reaktori nisu imali takvu zgradu, tako je ispust radioaktivnosti išao direktno u atmosferu. Teško je spekulirati bi li takva zgrada pomogla, međutim nesreće se događaju. To nije problem, problem je kako se ovladava s nesrećom, kakve su procedure, kakve su operacijske akcije, kada se provodi evakuacija, itd. Jedna od najvećih grešaka te nesreće što se evakuacija nije provela na vrijeme”, kaže Bašić.
Naime, stanovnici obližnjeg grada Pripjat evakuirani su tek dan i pol do dva nakon nesreće, kada su već bili izloženi visokim razinama radijacije. Grad, u kojem je živjelo oko 50.000 ljudi, nikada više nije naseljen i danas je poznat kao grad duhova. Ukupno je evakuirano oko 350.000 ljudi. Ujedinjeni narodi proglasili su ovu nesreću najvećom ekološkom katastrofom u povijesti čovječanstva. Količina oslobođene radijacije bila je višestruko veća od one pri atomskim bombama bačenima na Hirošimu i Nagasaki.
Iz svake nesreće se uči
“Današnje elektrane imaju puno više sigurnosnih mjera jer se naučilo puno od Černobila, nesreće u nuklearnoj elektrani Three Mile Island 1977. godine, a najviše se naučilo nakon Fukushime”, pojašnjava naš sugovornik.
U mjesecima nakon eksplozije trajali su napori da se reaktor stabilizira. Požar je gašen iz zraka, a oko uništenog reaktora izgrađena je golema zaštitna konstrukcija, tzv. sarkofag, kako bi se spriječilo daljnje širenje radijacije. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, milijuni ljudi i danas žive na kontaminiranim područjima, dok se procjenjuje da je više tisuća ljudi umrlo od posljedica izloženosti radijaciji.
“Radijacije su bile ogromne, čim vi primite latentnu dozu vi ćete od nje umrijeti. Operateri nuklearne elektrane Černobil poduzimali su sve da se smanji boravak i vrijeme u Černobilu dok nisu došli tzv. likvidatori. Došli su dobrovoljci iz cijelog Sovjetskog saveza kako bi spašavali elektranu. Iako su doze bile velike, ograničilo se vrijeme boravka u tom području. To se dogodilo 1986. godine, državni organi su potpuno zakazali, evakuacija stanovništva u krugu elektrane nije provedena na vrijeme. Usporedite li to s Fukushimom, tamo je evakuacija provedena odmah, tako da su doze koje primilo stanovništvo zanemarive”, kaže Bašić.
Objava Nuklearni stručnjak o detaljima nezapamćene katastrofe: ‘To je jedna od najvećih grešaka’ pojavila se prvi puta na Zagreb.info.
Pročitajte više na Zagreb.info
