Dostupnost zdravstvene njege važna je za umirovljenike. S godinama se povećava učestalost kroničnih bolesti kod umirovljenima, kao i problemi s pokretljivošću. Zbog toga umirovljenici češće koriste zdravstvene usluge, ovisno o dostupnosti u kvartu u domovima zdravlja ili u bolnicama. Važno je osigurati da im te usluge budu lako dostupne.
Na koji se način može poboljšati dostupnost zdravstvene skrbi za starije osobe u kvartovima, pitali smo zagrebačke političare. Ponudili su razne prijedloge.
Zdravstvena infrastruktura postoji, kaže Iva Ivšić, predsjednica Kluba zastupnika i zastupnica Možemo u Gradskoj skupštini. “Primarna zaštita, kućna njega, patronažna služba i mobilni timovi već danas pokrivaju velik dio potreba. Patronažna mreža, primjerice, uključuje 155 sestara koje rade na terenu, a dostupni su i pokretni gerontostomatološki timovi”, poručuje Ivšić.
Povećati broj timova obiteljske medicine
Dostupnost zdravstvene skrbi za starije osobe u zagrebačkim kvartovima nije primarno problem ‘nedostatka bolnica’, nego organizacije skrbi blizu mjesta stanovanja, kaže Ivan Matijević, predsjednik zagrebačkog HDZ-a.
“Sustav već ima dobre elemente (domovi zdravlja, patronaža, gerontološki centri), ali oni nisu dovoljno povezani ni ravnomjerno dostupni. Problem je preopterećenost liječnika i nedostatak timova u nekim kvartovima. Moguća rješenja su povećati broj timova obiteljske medicine po kvartovima, uvesti specijalizirane ambulante za starije te produžiti radno vrijeme ambulanti (npr. Večernje smjene).
Vezano za nepokretne i izolirane osobe, već postoje modeli poput patronažnih sestara i mobilnih palijativnih timova. Krajnji cilj bi bio da starija osoba većinu potreba riješi unutar svog kvarta, bez odlaska u bolnicu”, predlaže Matijević.
Mobilni gerijatrijski timovi
Matijević dodaje da je Vlada RH u svibnju 2025. donijela Operativni plan razvoja integrirane dugotrajne skrbi za razdoblje od 2025. do 2030 godine. Provedba Operativnog plana usmjerena je na unaprjeđenje dugotrajne skrbi integracijom sustava zdravstva i socijalne skrbi, izradom plana razvoja radne snage u području dugotrajne skrbi te proširenjem dostupnosti usluga u kući i zajednici.
Domovi zdravlja moraju ponovno postati centri skrbi, a ne samo mjesta gdje se ide po uputnicu, smatra Milka Rimac Bilušić, gradska zastupnica i članica Kluba zastupnika Marija Selak Raspudić – Nezavisna lista!.
“Jedno do rješenja za umirovljenike može biti i opsežnije uvođenje mobilnih gerijatrijskih timova koji bi obilazili teže pokretne osobe u njihovim domovima. Također, svaka gradska četvrt mora imati koordiniranu suradnju između socijalnih radnika i liječnika obiteljske medicine kako bi se preventivno djelovalo prije nego što osoba završi u bolnici”, kaže Rimac Bilušić.
Jačanja kapaciteta
“Kada je riječ o nedostatku adekvatne zdravstvene skrbi, bojim se da nam je sadašnjost siva, a budućnost tamnija. Kultura smrti koju je zapadna civilizacija, kojoj mi pripadamo, inaugurirala kao svoju ključnu vrijednost dovela je do toga da je stanovništvo sve starije, da nas je sve manje.
Tako je u Zagrebu prema zadnjem popisu skoro 21 % stanovništva starije od 65 godina. Liječnici nam odlaze vani jer su plaće i nekoliko puta veće nego u RH. Držim dakle da je nužno što prije graditi domove, jer je u domovima zdravstvena skrb bolja i brža nego u kvartu”, smatra Tomislav Jelić gradski zastupnik Jedino Hrvatska!.
U Zagrebu se razmišlja o tome kako pomoći umirovljenicima. “Ono što nas čeka je jačanje kapaciteta i bolja koordinacija sustava, ali i podizanje razine informiranosti. Često problem nije samo dostupnost, nego i to da ljudi ne znaju što im je na raspolaganju i kako do tih usluga doći”, najavljuje Ivšić.
Objava Dostupnost zdravstvene skrbi za umirovljenike: Nije problem u bolnicama, nego u ovome pojavila se prvi puta na Zagreb.info.
Pročitajte više na Zagreb.info
