Tri godine su prošle od uvođenja novog načina prikupljanja otpada u Zagrebu, vladajući su zadovoljni, kao i dio građana, no ima i onih koji smatraju da ovakav način nije dobar ni funkcionalan. Trenutno gospodarenje otpadom u gradu Zagrebu nastavak je dugogodišnje prakse kaotičnog odvojenog prikupljanja bez nužne infrastrukture koja bi odvojeno prikupljeno pretvorilo u nove uporabne oblike smatra profesor na Fakultetu strojarstva i brodogradnje, sa Zavoda za energetska postrojenja, energetiku i okoliš te bivši ministar zaštite okoliša Slaven Dobrović. Dodaje da je situacija u stvari još i gora, jer su se kapaciteti za kompostiranje grada Zagreba u stvari smanjili.
„Model kojem bi trebali težiti je funkcionalan, efikasan i racionalan model kružnog gospodarenja otpadom u kojem se korisnici i pružatelji usluge vide kao partneri na zajedničkom zadatku od općeg interesa. To uključuje reorganizaciju sustava odvojenog prikupljanja, optimiranje transporta, organiziranje info centra za građane, jednostavnu i sadržajnu edukaciju. Paralelno se pristupa hitnoj izgradnji nužne infrastrukture, a to su sortirnice, kompostane i centri za ponovnu uporabu, što su nosivi elementi sustava bez kojih odvojeno prikupljanje nema smisla. Osim ako netko ne misli da je plaćanje vanjskim tvrtkama za zbrinjavanje odvojeno prikupljene plastike ili biootpada u iznosima većim od 300 eura po toni promišljen potez“, kaže Dobrović.
Što se podzemnih i zatvorenih spremnika tiče, to nije nebitno pitanje, međutim, trebalo bi biti dio dobro organizirane cjeline, što definitivno nije slučaj, smatra Dobrović. „Ovako, barem što se podzemnih spremnika tiče, ispada da se nered u prikupljanju otpada naprosto miče od pogleda prolaznika i gotovo ništa više. Sve dok se sustavom prikupljanja ne osigura neka razina individualizacije odgovornosti korisnika te naplata usluge na način da se nagrađuje odvajanje, a kažnjava stvaranje smeća, neće biti pomaka na bolje“, kaže naš sugovornik.
Centar za gospodarenje otpadom
Ako se razumije da je zadatak podizanje održivosti našeg društva kroz uspostavu kružnog gospodarenja otpadom, onda put do tog cilja nije jedan grandiozno skupi mega centar nego optimirano raspoređena infrastruktura koju čine kompostane, centri za ponovnu uporabu i sortirnice, smatra Dobrović.
Jedino tako se može smanjiti intenzitet prijevoza otpada po gradu i osigurati konverziju prikupljenog u nove uporabne oblike, biootpad u kompost, a suhe reciklabilne tvari za tržište. Jačanjem tog sustava bi se smanjilo stvaranje smeća, odnosno pomiješanih otpadnih ostataka čijom se obradom ne postiže ništa vrijedno te ga treba svesti na najmanju moguću praktičnu mjeru, kaže naš sugovornik.
ZG vrećice tri godine poslije: Kaos u Zagrebu ili sustav koji ipak funkcionira
„Takav, ispravan pristup traži angažman i odgovornost svih dionika sustava, ali je rezultat daleko povoljniji u gospodarskom, ekološkom i socijalnom pogledu. Upravo tako se može najbrže doći do potpunog prestanka odlaganja na Jakuševcu. Na koncu, svako isticanje privrženosti održivom razvoju i brige za okolišem bez praktičnih koraka ka jačanju kružnog gospodarenja otpadom postaje prazna tlapnja i obična zelena manipulacija kakve je nažalost danas sve više“, zaključuje Dobrović.
Objava Dobrović zna što bi sa zagrebačkim smećem: ‘Tako je najbrže do prestanka odlaganja na Jakuševcu’ pojavila se prvi puta na Zagreb.info.
Pročitajte više na Zagreb.info
