Na sajmu Green Energy Fair Zagreb 2025 sudjelovala je i tvrtka Končar. Viktor Lučić, direktor korporativne strategije i poslovnog razvoja iz Končara održao je prezentaciju na temu “Integracija naprednih energetskih rješenje – case study”. Na samom početku rekao je kako je Končar 2019. bio vrijedan 400 milijuna eura, a danas vrijedi 1,1 milijardu eura, prenosi portal Energreen.
“Imamo 5600 zaposlenika, a 80 % onoga što proizvodimo je izvoz jer je hrvatsko tržište malo. Postoji puno Končar društava, sada zagovaramo kosolidaciju energije svih tih društava i nastup kao jedne kompanije”, rekao je uvodno Lučić te odmah istaknuo kako frižideri i mašine nisu dio grupe Končar. “Mi se bavimo elektroenergetikom i zelenim rješenjima u zelenoj tranziciji”, dodao je.
Lučić je tijekom prezentacije naveo rizike na koje, kako tvrdi, treba staviti naglasak. Stabilnost mreže je jedan od najvećih izazova.
“Privatni sektor je zainteresiran za ulaganje u obnovljive izvore u fotonapone, vjetroelektrane, postoji segment društva koji gura tu priču. No, da biste imali stabilan elektroenergetski sutav nije dovoljno raditi samo na toj jednoj strani. Pitanje razvoja prijenosne distribucijske mreže je važno kako bi cijeli sustav bio stabilan. Uz pametan razvok elektroenergetskog sutava, koji počiva i na razvoju mreže i na razvoju sustava za pohranu energije, može se stvar dobro razvijati. Solarne elektrane nisu tehnički zahtjevni projekti, ali problem je mreža”, istaknuo je Lučić.
Projekti Končara
Ako radite nove elemente u tom elektroenergetskom sustavu, digitalizirate ih, morate imati digitalizirani portfelj. “Ako ga digitalizirate onda imate rizike da netko zlonamjeran radi štetu – i tu dolazi do značaja cyber securitiy. Ako vam netko isključi jednu trafostanicu onda je cijelo to područje ‘out’. To je nešto o čemu moramo voditi računa. Končar i taj dio posebno razvija. Cijela elektroenergetska mreža Europe mora biti stabilna da se ne dogodi da se razlikuje po zemljama, da nije u jednom dijelu EU-a 200/300 eura megavatsat, a u drugom dijelu da ima negativnu cijenu električne energije. Primjerice, u Španjolskoj je 500-njak sati u godini bila negativna cijena el energije”, navodi Lučić.
U nastavku prezentacije objasnio je što sve Končar radi i što razvija pa navodimo neke od njihovih projekata. “Jedna od aktualnih tema vezanih uz zelenu tranziciju je SF₆ plin (sumporni heksafluorid). Mi u Končaru radimo na tome da riješimo problem s tim plinom”, rekao je Lučić.
Radi se o plinu koji se najčešće koristi u elektroenergetici, posebno kao izolacijski plin u visokonavonskim prekidačima, rastavljačima i transformatorima, zaštitni plin pri zavarivanju magnezija, tragač za curenje (zbog lakoće detekcije u malim koncentracijama) te za punjenje u specijalnim instrumentima i laboratorijima. SF₆ ima iznimno visok potencijal globalnog zatopljenja (GWP) — čak oko 23.500 puta jači od CO₂. Ima vrlo dug životni vijek u atmosferi (preko 3.000 godina). Zbog toga se smatra jednim od najštetnijih stakleničkih plinova, pa se sve više traže zamjene (poput g³ plinova, CO₂/N₂O smjesa i dr.). Nije otrovan, ali budući da je gušći od zraka, može istiskivati kisik i izazvati gušenje u zatvorenim prostorima. Pri visokim temperaturama (npr. u električnom luku) može se razgraditi i osloboditi toksične fluoridne spojeve (npr. SF₄, HF).
Baterijski vlak
Razvijaju i energetsku elektroniku koja je još u povojima globalno te transformatorske tehnologije. Kad je zeleni vodik u pitanju, iz Končara kažu da se tu vide kao integratori. Inače, zeleni vodik označava vodik proizveden korištenjem obnovljive energije (npr. energije sunca, vjetra ili vode) putem elektrolize vode, procesa u kojem se voda razdvaja na vodik (H₂) i kisik (O₂) pomoću električne energije. Budući da se za elektrolizu koristi obnovljivi izvor energije, proizvodnja ne stvara emisije CO₂, pa se takav vodik smatra ekološki prihvatljivim i održivim.
Ono po čemu su u Končaru najpoznatiji, to su tračnička vozila – tramvaji i vlakovi. „Želimo raditi iskorak izvan granica Hrvatske. Imamo i baterijski vlak, koji je vrhunski proizvod na svjetskoj razini. Postoji ovaj naš i još nekoliko tipova u svijetu“, zadovoljno je rekao Lučić.
Končar razvija i HPC Cyber security – kibernetičku sigurnost u visoko-računalnim sustavima, kao i data centre. „Data centri su veliki potrošači energije. Riječ je o ogromnim investicijama, napravit će ogroman pritisak na elektroenergetske mreže jer čak 70 % nije vezan za ICT tehnologiju nego za energetiku“, rekao je Lučić. Za kraj je dodao kako u Končaru razvijaju i zračna vozila poput dronova koje koriste za nadzor kritične infrastrukture.
Objava Direktor otkrio istinu o frižiderima i ‘vešmašinama’ koje Hrvati masovno koriste: Nisu ono što mislite pojavila se prvi puta na Zagreb.info.
Pročitajte više na Zagreb.info
