Prevelika količina zadataka, nedostatak podrške nadređenih i narušena ravnoteža privatnog i poslovnog života glavni su uzroci zbog čega smo pod stresom, a ponekad se pojavi i “burnout”, pokazuje istraživanje tvrtke Alma Career Croatia provedeno na više od 1000 sudionika. Bez obzira radimo li u uredu, na gradilištu ili od kuće, jedno nam je svima zajedničko. A to je stres. Prije ili kasnije nas pronađe. Ponekad nas motivira, češće nas iscrpljuje, a uvijek ostavlja trag. I to ne samo na našoj produktivnosti i zadovoljstvu poslom, već i na privatnom životu.. A koliko smo mu zapravo izloženi na radnom mjestu, kako ga osjećamo i kako se nosimo s njim?
Rezultati istraživanja pokazuju kako stres predstavlja značajan dio radne svakodnevice u Hrvatskoj. Čak 61% zaposlenih navodi da ga često osjeća, a kod trećine ispitanika (31%) je stalno prisutan. A svega 8% zaposlenih ističe da ga rijetko doživljava. Podaci otkrivaju i generacijske razlike. Stresu su najviše izloženi radnici mlađi od 25 godina, među kojima 73% navodi da često osjećaju stres. U skupinama od 26 do 30 godina taj udio iznosi 61%, dok se kod onih u dobi od 31 do 40 i 41 do 50 godina zadržava na 63%. Najmanje ga prijavljuju radnici stariji od 58 godina (58%).
Razlike među spolovima gotovo da nema. Tako 63% muškaraca i 62% žena navodi da često doživljava stres na radnom mjestu. U usporedbi s istim istraživanjem iz 2022. godine, ovogodišnji rezultati pokazuju zabrinjavajući porast razine stresa na radnim mjestima. Konkretnije, prije tri godine 55% radnika je izjavilo da često osjeća stres. Njih 28% je reklo da je on prisutan neprestano, dok je 12% zaposlenih tada reklo da stres doživljava rijetko.
Stres dovodi do gubitka motivacije i osjećaja iscrpljenosti
Kod većine zaposlenih koji osjećaju stres na radnom mjestu on se najčešće manifestira kroz gubitak motivacije i osjećaj iscrpljenosti. A to navodi čak 82% ispitanika. Više od polovice radnika (52%) priznaje da stres dovodi do pada koncentracije i smanjene produktivnosti, dok 38% zaposlenih zbog njega osjeća nezadovoljstvo u svim aspektima posla. Trećina (32%) postaje ravnodušna prema odlascima na posao i obavljanju radnih zadataka, a kod gotovo četvrtine (24%) stres dovodi i do narušavanja odnosa s kolegama.
Posljedice se ne zaustavljaju na radnom mjestu već postaju vidljive i u privatnoj sferi. Čak 85% ispitanika kući se vraća iscrpljeno, bez energije za aktivnosti izvan posla. A 60% priznaje da odustaju od hobija i slobodnih aktivnosti. Gotovo polovica (46%) zbog stresa ima poteškoće sa spavanjem te im on “krade” vrijeme namijenjeno druženju s obitelji i prijateljima.
“Burnout”, odnosno “sindrom izgaranja”, postao je stvarnost za dobar dio zaposlenih u Hrvatskoj
Čak 78% ispitanika priznaje da su barem jednom prošli kroz fazu potpune fizičke, emocionalne i mentalne iscrpljenosti uzrokovane dugotrajnim stresom i preopterećenjem na poslu. Unatoč tome, polovica zaposlenih (51%) nikada ne uzima bolovanje, slobodne dane ili godišnji odmor zbog stresa ili iscrpljenosti, 32% to čini rijetko, dok se samo 15% odlučuje na takav korak nekoliko puta godišnje.
Kada je riječ o konkretnim izvorima stresa, na vrhu ljestvice nalazi se prevelika količina zadataka koju treba obaviti (60%), odmah zatim nedostatak podrške nadređenih (48%). Za gotovo polovicu zaposlenih (47%) stres proizlazi iz samog radnog okruženja i odnosa s kolegama. Neravnoteža između privatnog i poslovnog života muči 36% ispitanika, a rad vikendom predstavlja izazov za 24% njih. Trećina zaposlenih ističe i problem nedostatnih resursa te neadekvatnih uvjeta rada, što dodatno pojačava svakodnevni pritisak.
Kako se zaposlenici nose sa stresom?
Kada se suoče sa stresom, gotovo polovica zaposlenih (49%) olakšanje pronalazi u razgovoru s prijateljima ili članovima obitelji, dok petina (19%) poseže za redovitom tjelovježbom. Slobodne dane zbog stresa uzima 13% ispitanika, a isti udio (13%) odlučuje se potražiti stručnu pomoć terapeuta ili savjetnika. Zanimljivo je i donekle očekivano da su žene sklonije otvoreno razgovarati o stresu (54% prema 37% muškaraca. No one su i spremnije potražiti profesionalnu podršku – njih 13 naspram 8 posto muškaraca).
Na pitanje kako bi se razina stresa u radnim okolinama mogla smanjiti, ispitanici najčešće ističu pravilniju raspodjelu radnih zadataka (61%). Polovica vjeruje da bi poboljšanje uvjeta rada i bolja komunikacija s nadređenima (50%) značajno pomogli, dok 37% rješenje vidi u češćem korištenju godišnjeg odmora, kao i ulaganju u mentalno zdravlje zaposlenika.
Istraživanje je obuhvatilo više od 1.000 ispitanika, od kojih su 79% žene, a 21% muškarci. Najzastupljenija dobna skupina bila je od 41 do 50 godina (41%), dok je 30% ispitanika imalo između 31 i 40 godina, a 21% starijih od 51 godine. Što se tiče obrazovne strukture, gotovo polovica ispitanika (48%) ima srednju stručnu spremu, 16% višu, dok 34% posjeduje visoku stručnu spremu. Većina ispitanika (76%) zaposlena je u privatnom sektoru. Više o stanju “burnout” ili “sindromu izgaranja” možete doznati na Wikipediji.
VIDEO | Burnout – What are the warning signs? | DW Documentary
Pročitajte više na Zgportal.com
